Šipak umjesto ratarstva: Šire nasade na 15 ha, stižu voćarski traktor, mehanizacija i dron

Marija Švec iz Babine Grede, na istoku Hrvatske, prije nekoliko je godina napravila veliki životni zaokret. Karijeru u financijsko-analitičkom sektoru zamijenila je povratkom obiteljskoj poljoprivrednoj tradiciji. Danas sa suprugom i uz veliku podršku obitelji upravlja nasadom ekološkog šipka na gotovo 13,5 hektara, a zahvaljujući ulaganju kroz projekt financiran sredstvima Europske unije planira dodatno proširiti i modernizirati proizvodnju.

Na području Babine Grede, gdje tradicionalno dominiraju ratarske kulture, ova se mlada žena odlučila za proizvodnju kulture koja je u ovom dijelu Slavonije još uvijek manje poznata.

Njezin se otac, po struci strojar, godinama bavio ratarstvom. "Bila sam u poljoprivredi, strojevima, proizvodnji odmalena i uvijek sam imala želju jednog dana sudjelovati u tim poslovima", kazuje nam.

Ipak, njezin je profesionalni put u početku krenuo drugim smjerom. Završila je financijsku matematiku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i godinama radila u kontrolingu. No, 2022. godine odlučila se vratiti obiteljskom poslu i preuzeti obrt kojega je njezin otac osnovao još 2005.

Dio proizvodnje ostao je u ratarstvu, uzgoju žitarica i uljarica, no više od trećine oranica odlučili su prenamijeniti u trajne nasade.

Šipak kao nova proizvodna prilika

Cilj im je bio pronaći kulturu koja nije toliko zastupljena u okolici. "Željeli smo nešto iz kategorije voćarstva, nešto što nije toliko prisutno. Imali smo kolegu u selu koji je tada jedini uzgajao šipak, na pet hektara. Pogledali smo nasad i učinilo nam se zanimljivim“, prisjeća se.

Nakon toga su krenuli s istraživanjem sorti, tehnologije uzgoja i cjelokupne proizvodnje. Posjetili su i proizvođače u Srbiji, gdje je uzgoj ove kulture znatno razvijeniji, kao i nekoliko nasada u Hrvatskoj.

"Krenuli smo s jednim manjim nasadom od 2,6 hektara, svake godine podizali po jedan i stigli do današnjih 13,5 ha bujne sorte Schmidt Ideal", vedro nam priča Švec otkrivši da su sadni materijal nabavljali iz Srbije, a proizvodnju su od početka usmjerili prema ekološkom uzgoju.

Intervencija 75.01 kao podrška širenju i modernizaciji proizvodnje

Kako su se nasadi širili, tako je rasla i potreba za ulaganjem u mehanizaciju i moderniju tehnologiju. Ručni rad, poput onoga na počecima više nije dovoljan, a pravovremeno provođenje agrotehničkih mjera postaje ključno za kvalitetu i stabilnost proizvodnje.

Upravo je zato ova mlada poljoprivrednica odlučila iskoristiti mogućnosti koje pružaju sredstva iz fondova Europske unije i to kroz Intervenciju 75.01 "Uspostava mladih poljoprivrednika", Strateškog plana ZPP koja osigurava bespovratnih 75.000 EUR po korisniku uz intenzitet potpore od 100% prihvatljivih troškova. Namijenjena je pokretanju i razvoju poslovanja mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj pa je i Marija aplicirala projekt usmjeren na daljnje unapređenje proizvodnje. Trenutno je prijavila prvu ratu i - dobila pozitivnu odluku.

Agroklub jedini iz Hrvatske dobio odobrenje Europske komisije za projekt informiranja poljoprivrednika

Ulaganje će joj omogućiti da nastavi širiti nasade, nabavi potrebnu opremu i uvede tehnologije koje bi trebale olakšati svakodnevni rad te povećati učinkovitost proizvodnje.

Jedan od glavnih ciljeva projekta je podizanje novog nasada čime bi se postojeća proizvodnja približila konačnoj brojci od 15 hektara te optimizacija proizvodnje. "U troškove smo implementirali sadnice i ekološko gnojivo, jer će i on biti ekološki, kao i svi dosadašnji", navodi naša sugovornica.

Upravo ovaj moment predstavlja važan korak u razvoju gospodarstva. Podizanje višegodišnjih nasada zahtijeva značajna početna ulaganja, a proizvodnja ne donosi puni prinos odmah nakon sadnje. Zato su dostupna sredstva za ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju važna proizvođačima koji žele povećati površine, dugoročno razvijati gospodarstvo te osigurati cjelovit i moderniji sustav uzgoja.

Traktor, freza, malčer i - dron

U planu je nabava novog voćarskog traktora koji bi trebao olakšati i ubrzati radove, prednje unutar-redne freze za praktičniju obradu te malčer s bočnim diskom koji bi omogućio učinkovitije održavanje nasada i lakše čišćenje prostora oko biljaka.

Takva ulaganja posebno su važna u ekološkoj proizvodnji, gdje je potrebno pravovremeno provoditi agrotehničke mjere i održavati grmove bez oslanjanja na konvencionalne metode zaštite.

Jedan od tehnološki zanimljivijih dijelova projekta je i nabava drona kojega će koristiti za praćenje stanja nasada, analizu biljaka te pravovremeno uočavanje potencijalnih problema. Naime, na gotovo 15 hektara površine redovit obilazak zahtijeva puno vremena, a ovaj alat može pomoći da se određene promjene uoče ranije.

"Cilj je olakšati posao te ubrzati proizvodnju, kako bi se sve agrotehničke mjere mogle odraditi na vrijeme i kako bi plod bio što kvalitetniji", objašnjava dodajući da su mehanizacija i tehnologija nužnost, a ne luksuz.

Kada je riječ o životnom vijeku nasada šipka, kaže kako prema literaturi koju su istraživali, on može doživjeti više od pedeset godina. Njegove grmove bi nakon deset godina strarosti trebalo orezati do zemlje te izmalčirati kako bi potaknuli rast i obnovu. No, komentira kako je teško pronaći uzgajivače koji bi im to potvrdili svojim iskustvom.

Od ručnog rada do mehanizirane berbe

Prisjetila se prvih godina proizvodnje koje su bile posebno zahtjevne. Iako je šipak biljka koja u prirodi raste samoniklo, na rubovima šuma, u jarcima, plantažni uzgoj zahtijeva mnogo rada.

"Prve dvije godine mladog nasada su izuzetno zahtjevne. Iako je to divlja biljka koja raste po kanalima, kada se čovjek time bavi plantažno, nije baš tako jednostavno. Zahtijeva puno truda, vremena i ručnog rada na početku, dok se ne podigne i ne dođe do punog roda“, objašnjava.

U početku se okopavanje obavljalo motikama i frezom, a rezidba i šišanje također su tražili mnogo fizičkog rada. No, kako su se površine povećavale, takav način rada postao je neodrživ. "Kad smo imali jednu njivu, prskalo se ručno leđnim prskalicama, šišalo ručno škarama za živicu. Sada to više nije moguće“, kaže dodajući da su zato postupno ulagali u mehanizaciju. Nabavili su atomizer, opremu za orezivanje, a posebno važna investicija bio je kombajn za berbu.

"Nije ni financijski isplativo plaćati radnike za taj dio posla, a ni vremenski se ne može stići“, objašnjava Švec.

Proizvodnja za preradu

Marija i njezin suprug trenutno proizvode sirovinu koju plasiraju prerađivačima. "Najveći dio sirovine odlazi za čajeve. Imamo i otkup gdje ljudi rade pekmeze i druge proizvode, ali prvenstveno ide za čajeve“, kaže.

Prošle godine u rod su ušla dva nasada ukupne površine 6,2 hektara, a prvi je tada bio u punom rodu. Berba se zbog toga sve više morala oslanjati na mehanizaciju.

Intervencija 75.01 "Uspostava mladih poljoprivrednika" je mjera iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH namijenjena pokretanju i razvoju poslovanja mladih poljoprivrednika. Osigurava 100% bespovratne potpore u iznosu od 75.000 EUR po korisniku za ulaganja u modernizaciju, nabavu mehanizacije i proširenje proizvodnje.

Iako se zasad fokusiraju na proizvodnju kvalitetne sirovine, daljnji rast otvara nove razvojne mogućnosti. Marija razmišlja o preradi u suradnji s Poljoprivredno-poduzetničkim inkubatorom u Drenovcima, no nakon što opipa puls tržišta, želja joj je pokrenuti i vlastiti pogon.

Kada je riječ o otkupnoj cijeni koja iznosi 1 euro po kg, njome je zadovoljna iako, ističe, uvijek može bolje.

Stroga pravila i redovite kontrole

Ekološka proizvodnja šipka donosi i dodatne izazove u zaštiti nasada. Kako kaže naša sugovornica, na grmovima se povremeno pojavljuju gljivična oboljenja poput hrđe, pjegavosti lista i pepelnice, no primjena sredstava za zaštitu bilja strogo je ograničena.

"Sve se smije tretirati isključivo preparatima koji imaju ekološke certifikate, u skladu s trenutno važećom normom 2018/848“, precizira te dodaje kako je sav proces pod pod strogim nadzorom ekološkog tijela koje im dolazi jednom godišnje u kontrolu. "Tada provjeravaju svu papirologiju, ali i fizički odlaze na plantažu vidjeti je li sve u redu“, kaže uz komentar kako im takav način kontrole ne predstavlja problem jer su s pravilima ekološke proizvodnje dobro upoznati i dosljedno ih se pridržavaju.

"U bilo kojem trenutku može se uzeti uzorak ploda, zemlje ili bilo čega drugog što je potrebno kako bi se utvrdilo je li sve u skladu s pravilima. Svega se toga držimo“, ističe.

"Bez podrške obitelji ovo ne bi bilo moguće"

Iako je Marija danas nositeljica čitave priče, iza gotovo 13,5 hektara šipka stoji cijela obitelj. Nedavno je postala i majka pa se polako vraća fizičkim poslovima, dok je cijelo vrijeme trudnoće neometano vodila brigu o administraciji.

Kaže da u danu koji traje samo 24 sata dobro usklađuje vrijeme i obaveze, ali ponavlja da bez njezine obitelji sve ovo ne bi bilo moguće.

Posebno ističe to da je sretnija kao osoba od kada se bavi poljoprivredom te potiče i druge da i sami krenu u sličan pothvat.

"Onda barem neće reći 'eh, što nisam pokušao..' Svjesna sam da je poljoprivreda tvornica pod vedrim nebom i da bude nestabilnih godina, ali ako se netko dovoljno posveti i voli to što radi, sve je moguće", zaključila je Švec.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor