Samo 9,1 posto ukupnih poljoprivrednih površina EU koristi se za ekološki uzgoj

Ekološke metode uzgoja za cilj imaju korištenje prirodnih tvari i procesa, na što održiviji način u odnosu na konvencionalne. Strategija EU, Od polja do stola, postavila je za cilj da do 2030. najmanje 25 posto poljoprivrednog zemljišta treba koristiti za ovakav način proizvodnje. 

Prema posljednjim podacima koje je objavio Europski statistički ured, Eurostat, u 2020. godini površina koja se koristi za ovakvu vrstu poljoprivredne proizvodnje unutar EU iznosila je 14,7 milijuna hektara., čineći u prosjeku 9,1 posto ukupnih poljoprivrednih površina. Ta se brojka, naravno, razlikuje od države do države. 

Tako je najveći udio ekoloških unutar ukupne korištene poljoprivredne površine bio u Austriji (25,7 %), Estoniji (22,4 %) i Švedskoj (20,3 %). Nasuprot tome, ispod 5,0 % se bilježi u osam država članica EU, s najmanjim udjelima u Irskoj (1,7 %) i Malti (0,6 %). 

Gotovo tri petine (58,7 %) takvih površina nalazilo se u četiri države članice EU: Francuskoj (17,1 %), Španjolskoj (16,6 %), Italiji (14,2 %) i Njemačkoj (10,8 %).

U ratarskim kulturama, glavna je proizvodnja žitarica i svježeg povrća, a onda okopavina, zelene krme te industrijski usjevi.  

Površina koja se koristi za uzgoj eko svježeg povrća u EU iznosila je 219 tisuća hektara, što je ekvivalent 0,1 % cjelokupnog zemljišta koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Oko jedne desetine (10,5 %) zemljišta koje se koristi za proizvodnju svježeg povrća EU, čini eko proizvodnja. 

Luksemburg, Danska i Austrija su imale osjetno veće udjele ove vrste poljoprivrede u sklopu ukupne površine za uzgoj povrća. 

Kada je riječ o žitaricama, u 2020. su se ekološke uzgajale na 2,4 milijuna hektara, što je ekvivalent 1,5 % svih površina koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Uzgajale su se na oko 4,6 % zemljišta ukupnih površina za žitarice, u čemu prednjače Austrija, Estonija i Švedska.