Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sjetva trave
  • 06.09.2016. 10:30

Rujan - idealan mjesec za jesensku sjetvu trave

Vrijeme je za sjetvu trave. Izbor travne vrste ovisi o namjeni travnjaka i uvjeta u kojima će se uzgajati trava.

Foto: Pixabay.com
  • 6.367
  • 275
  • 0

Rujan je idealan mjesec za sjetvu trava. Posijanom sjemenu ne prijete visoke ljetne temperature, a ni rani jesenski mrazevi.

Jesenskom sjetvom osiguravamo dobru pripremu tla za sjetvu, nicanje i razvoj grmova trave, smanjeno je nicanje korova i zakorovljavanje, dobro ukorjenjivanje, rani proljetni rast, raniji i prinosniji otkos sljedeće godine. Kod jesenske sjetve mogu se javiti problemi kao što su nedostatak vlage prilikom sjetve i nicanja, izmrzavanje tijekom oštre zime. Sjetvu treba obaviti najmanje mjesec i pol prije mraza i snijega.

Za dobru sjetvu i razvoj posijanih trava treba obratiti pažnju na:

  • izbor parcele za sjetvu i njene karakteristike
  • kvalitetu predsjetvene obrade tla
  • tehniku izvođenja sjetve
  • izbor travne vrste
  • brigu o posijanom travnjaku

Kod izbora parcele treba obratiti pažnju na smjer pružanja parcele (osunčanost), smjer vjetra, kvalitetu tla (posebno vodno-zračne karakteristike tla, nagib terena). Od ovih osobina ovisi i izbor travne vrste i sorte ili mješavina za sjetvu.

Izbor vrste ovisi o namjeni travnjaka

Tlo za sjetvu treba biti dobro pripremljeno, površina izravnana. Pad površine treba biti 0,5% kako bi se osiguralo otjecanje viška vode.

Travnjaci se mogu sijati samo jednom travnom vrstom, travnim smjesama i travno-djetelinskim ili djetelinsko-travnim smjesama.

Od kvalitetne predsjetvene pripreme tla ovisi kvaliteta sjetve. Dubina sjemena trava je najviše 2cm, a za najkrupnije sjeme do 2,5cm. Tlo treba biti izravnato kako bi dubina sjetve bila ujednačena i kako se na parceli ne bi stvarale depresije u kojima se zadržava voda. Nakon sjetve potrebno je izvršiti valjanje kako bi sjeme ostvarilo što bolji kontakt sa zemljom.

Izbor travne vrste ili smjese za sjetvu ovisi o karakteristikama parcele i namjene travnjaka. Kvaliteta tla i njegova vlažnost utječu na izbor trava. Neke sorte podnose vlažne terene, dok su druge vrste pogodne za sjetvu na ocjeditim terenima. Travnjaci se mogu sijati samo jednom travnom vrstom, travnim smjesama i travno-djetelinskim ili djetelinsko-travnim smjesama. Izbor treba biti prilagođen namjeni travnjaka: od ukrasnog travnjaka do travnjaka namjenjenih za ishranu stoke ispašom, kosidbom i pripremom sijena, sjenaže, silaže.

Veliki je izbor travnih vrsta i svaka od njih se odlikuje različitim karakteristikama:

Mačji repak - Phleum pratense

Mačiji repak je višegodišnja trava koja je slabo prodorna, ne podnosi sjenu, odgovaraju mu plodna zemljišta s dovoljno vlage. Odlična za ishranu stoke, sije se sama ili u djetelinsko-travnim smjesama, na istoj parceli opstati i do sedam godina. Najčešće se sije u kombinaciji s crvenom djetelinom ili smiljkom, može se usijavati u jara žita. Količina sjemena se prilagođava smjesama i kreće se od 4 do 8 kg/ha.

Lisičji ili livadni repak - Alopecurus pratensis

Ovo je dugogodišnja trava koja se počinje razvijati rano u proljeće. Pogodan je za sjetvu na nizinskim terenima sa povećanom vlagom i sadržajem dušika. Može se sijati i na višim nadmorskim visinama, ali na vlažnijim terenima. Dobro se razvija na vlažnom tlu, dobro podnosi kratkotrajne poplave, golomrazice, deblji snježni pokrivač, umjerenu sjenu. U travnim smjesama treba ga sijati u nešto većem postotku, jer je tokom prvih godina slabo prodoran i mogu ga potisnuti druge trave. Odlična je krmna biljka, daje 2 do 3 otkosa tokom godine. Za sjetvu je potrebno sjemena do 30kg/ha.

Zlatni ovsik, Zlatni ovsenac, Zlatnožuta zobika ili Žućkasta zobika - Trisetum flavescens

Rasprostranjena je na brdskim područjima, višegodišnja je trava koja naraste do 70cm. Kvalitetna je krma u svježem stanju i osušena. Stoka je rado jede. Sije se u smjesama sa drugim travama ili u travno-djetelinskim smjesama u količini do 10%. Nakon četiri godine dostiže pun razvoj.

Ježevica, Klupčasta oštrica, Klupčasta oštrica ili Ježevina - Dactylus glomerata

Ovo je jedna od najcjenjenijih trava koja se koristi u ishrani stoke. Najčešće se sije u smjesama, a vijek iskorištavanja je do sedam godina. Odgovaraju joj ilovasta, ocjedita tla. Otporna je na sušu. Vrlo je važno da se pokosi prije cvijetanja kako ne bi došlo do gubitka hranjivih tvari. Često se sije u kombinaciji s lucernom u odnosu do 6 kg/ha ježevice i do 15kg/ha lucerne.

Osim navedenih travnih vrsta za sjetvu se koriste: Engleski ljuj, Talijanski ljuj, Francuski ljulj, Bezosi vlasen, Visoki ili barski vijuk, Livadski vijuk, Crveni vijuk, Trstika, Prava livadarka, Barska livadarka, Rosulje i mnoge druge trave.

Nakon sjetve treba nastaviti brigu o travnjaku

Najčešće štete rade puževi, rovci, krtice, hrčci,voluharice, miševi, parcovi, mravi. Travnjake treba redovito obilaziti i poduzimati mjere tjeranja štetočina iz travnjaka ili mjere njihovog suzbijanja.

Mahovina je vrlo opasna kada se naseli u travnjaku. Samo pravilnom njegom travnjaka može se spriječiti njena pojava. Do pojave mahovine u travnjaku može dovesti: loša drenaža tla, nepravilna gnojidba, niska visina reza prilikom kosidbe, prekiselo tlo, pregusto zasijan travnjak.

Od bolesti najčešće se pojavljuje trulež izazvana gljivicama iz roda Fusarium. Do truljenja može doći u bilo koje doba godine, a najčešće se javlja u jesen i zimu. Pojava truljenja karakterizira se pojavom smeđih, truležnih oaza u travnjaku.

Visinu kosibe prilagoditi travama. Ne kositi trave previše nisko, jer im treba duži period za regeneraciju nakon kosibe. Kosidba na 2cm i niže je vrlo loša i može dovesti do propadanja travnjaka.

Foto: Pixabay.com


Tagovi

Sjetva trave Rujan Radovi Tlo


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.