Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj hrane
  • 01.03.2013.

Razlika organski i konvencionalno uzgojenih namirnica - zdravlje

Uzgoj može biti konvencionalan, organski ili prirodni

  • 8.983
  • 240
  • 0

Danas na tržištu imamo izbor: organski, eko ili sl. uzgojene namirnice ili namirnice iz konvencionalnog uzgoja. Osim cijene i teže dostupnosti organski uzgojenih namirnica, što je zapravo razlika i vrijedi li uložiti više truda i novaca kako bi nabavljali te koristili organski uzgojene namirnice? I kada znamo odgovore, treba se ponekad podsjetiti i ohrabriti obzirom da uvijek težimo trenutno lakšem putu i trenutno lakšem financijskom pritisku, danas više nego ikad. Treba spoznati dugoročnu isplativost. Što je vrijednije od života, kvalitete života i zdravlja?

Uzgoj

Konvencionalni uzgoj često je monokulturan, u ravnim ili kvadratnim gredicama. Tlo se obrađuje, ore, gnoji umjetnim i stajskim gnojivom. Tlo je otkriveno i intenzivno se pljevi, odnosno čisti od samoniklog bilja i sl. Sije se svake godine i upotrebljavaju se, osim sintetskog gnojiva, pesticidi i herbicidi.

Zelena revolucija“ započela je nakon Drugog svjetkog rata kada su korporacije koje su proizvodile kamione i tenkove te sintetičke kemikalije našle novo tržište u poljoprivredi. Teška mehanizacija, odnosno uzgoj hrane ovisan o teškoj mehanizaciji i kemikalijama ovisan je o fosilnim gorivima. Sintetske kemikalije zagađuju okoliš, kisele tlo, umanjuju nutritivnu vrijednost hrane, a velike površine monokultura teren su za razvoj patogenih organizama.

Oranje i općenito prevrtanje tla ima svojih pluseva, ali više je minusa. Oranjem se tlo razrahljuje i oksigenizira, oslobađa se plodnost tla i takvo tlo daje bogate prinose. U sezoni se oslobađa prevelika količina nutritivnih elementa koje biljke u jednoj sezoni ne mogu iskoristiti, a kroz sezone događa se osiromašivanje i zbijanje tla.

Karakteristike prirodnog uzgoja u suprotnosti su s karakteristikama konvencionalnog uzgoja. Gredice su prirodnih oblika, uzgoj je polikulturan i mješa se sa samoniklim biljkama. Nema obrade tla jer samonikle biljke rahle zemlju i tlo se pokriva biomasom. Nema gnojenja, pljevljenja, prskanja i orezivanja voćaka, nema sijanja.

Organski uzgoj je više na tragu prirodnog uzgoja. Gredice su također prirodnih oblika i uzgoj je polikulturan. Tlo se prve godine obrađuje, a održava se prozračivanjem /rahljenjem, pokrivanjem biomasom, po potrebi dodavanjem komposta i povremenim pljevljenjem. Sije se svake godine, otporne biljke se puštaju u samozasjemenjivanje, a dozvoljeno je korištenje isključivo prirodnih pripravaka i čajeva.

Organska ili ekološka poljoprivreda uvažava prirodne cikluse i procese. Većinom se koriste stare sorte sjemena koje nisu genetski modificirane. U ovu grupu svrstava se i uzgoj u plastenicima i staklenicima, moguć je uzgoj bez zemlje, odnosno u umjetnom mediju pod umjetnim svjetlom i u kontroliranim klimatskim uvjetima. Prirodni uzgoj dozvoljava isključivo prirodne uvjete te prirodne materijale i procese.

U eko uzgoju životinja nadgleda se i prehrana i liječenje životinja.

Uzgoj na konvencionalni način u početnoj fazi daje velike prinose u smislu količine i veličine namirnica. Organski uzgoj daje optimum. Uračunamo li i prinos u „crnom zlatu“, dobit je neusporedivo veća. A utrošak energije također se razlikuje, odnosno znatno je veći u konvencionalnoj poljoprivredi.

Održivost

Konvencionalni uzgoj hrane uzrokuje eroziju tla, opće zagađenje tla i podzemnih voda, gubitak plodnog tla, stvrdnjavanje tla, smanjenje biološke aktivnosti u tlu, smanjenje biološke raznolikosti, pretjerano korištenje umjetnih gnojiva, kemijskih pesticida i herbicida. Konvencionalni uzgoj podržava GMO.

Jedna od činjenica koja konvencionalni uzgoj čini neodrživim jest ovisnost o nafti. Događa se vrhunac crpljenja nafte, zaliha fosilnih goriva nema, ne postoji „nešto“ što ih može zamijeniti. Svaka tona umjetnog gnojiva proizvede pet tona ugljičnog dioksida koji se u atmosferi zadržava sto godina, a ugljični dioksid u stakleničkim plinovima sudjeluje 50 - 60 %.

Monokulture, tipične za konvencionalni uzgoj, prostiru se na velikim površinama, zahtjevaju održavanje pesticidima i herbicidima te su plodno tlo za razvoj patogenih organizama. Veliki nasadi monokultura tretiranih pesticidima te herbicidima doveli su i do razmnožavanja nametnika koji danas ubijaju pčele. Danas nestaju kompletne farme pčela.

U smislu održivosti najbolji su izbor lokalne divlje ili organski uzgojene sezonske namirnice u rinfuzi. To su namirnice koje su ubrane zrele, svježe su i nije pokrenut proces truljenja, a do vaših ruku stižu bez većeg utroška energije, bez utroška za transport, skladištenje i ambalažu. Možda na vaš stol stižu i bez utroška energije za kuhanje, odnosno za pripremu obroka.

Organski vrtovi poštuju bioraznolikost i koriste je, optimiziraju vlažnost u tlu i na površini tla, iz sezone u sezonu zemlju kultiviraju i čine je plodnijom, liječe je i optimiziraju, a iskorištavaju je optimalno, prirodno. Organski uzgoj čuva tradiciju i najkvalitetnije prirodno sjeme iz najkvalitetnijih plodova. Plodovi se ubiru zreli, a ostaci iz vrta se kompostiraju i vraćaju zemlji. Zemlja se ne preokreće već prozračuje i prekriva biomasom čime se čuva život u tlu.

Zdravlje

Prema dr. Cousens-u faktori zdravlja su: niska razina toksina i fermentacije u organizmu, kiselo/lužnata ravnoteža, jak elektromagnetski potencijal, visoka stanična zasićenost kisikom te prisutnost velikog broja probiotičkih korisnih bakterija uz nizak broj patogenih mikroorganizama.

Većina nas zasićena je toksinima od šire zone, atmosfere do našeg bliskog vanjskog okruženja, do zone naše vanjske i unutrašnje kože, naših crijeva. Rafinirana hrana, procesuirana hrana, kuhana hrana, kruta hrana, hrana koja nadražuje i sl. odgađaju probavljanje i potiču proces fermentacije. Fermentacija u probavnom sustavu povećava brojnost mikroba koji su opet proizvođači toksina. Prehrana namirnicama životinjskog podrijetla (visoko su u hranidbenom lancu), pogotovo namirnicma iz konvencionalnog uzgoja znači unos stotine milijuna patogenih organizama, unos nakupljenih toksina i proupalnih masnih kiselina. Većina nas zasićena je toksinima patogenih mikroorganizama, teškim metalima koje godinama skladištimo te ostacima pesticida.

S energetske strane onečišćenje iz vanjskog okoliša te promjena okoliša u našem organizmu može dovesti do poremećaja energetskog polja kada se životni procesi preokreću u procese odumiranja, reciklaže, ubrzane fermentacije. Promjena terena u našem organizmu koji postaje indikator bolesti izaziva pleomorfne promjene u nezdrave forme te aktualna stanja bolesti.

Direktni unos toksina i metaboliziranje toksina trebamo svesti na minimum.

Konvencionalni uzgoj podrazumijeva toksine koji se ne metaboliziraju te se nagomilavaju u tjelesnim mastima i u majčinom mlijeku. U tu grupu pripadaju mnogi sintetski herbicidi i insekticidi (npr. DDT). Podrazumijeva i znatno veću količinu toksina koji se metaboliziraju no metabolički nusproizvodi reagiraju s DNK te drugim proteinima. U ovu grupu pripadaju ispušni plinovi iz vozila i industrijski dim.

Konvencionalni uzgoj pridonosi dominaciji estrogena u našem okolišu. Ksenoestrogeni su navodno glavni uzročnici dominacije estrogena, a to su: kemikalije, petrokemijsko zagađenje hrane i većine proizvoda koje koristimo, mnogi herbicidi, pesticidi, industrijski nusproizvodi. Ispušni plinovi su estrogeni. U tijelu estrogen kao dominantni hormon postaje toksičan i kancerogen za sva tkiva.

Konvencionalni uzgoj stoke podrazumijeva prehranu bogatu omega - 6 masnim kiselinama. Meso i namirnice životinjskog podrijetla iz konvencionalnog uzgoja sadrže visoku razinu omega - 6 kiselina koje djeluju proupalno, odnosno izazivaju upale u organizmu. Kronične upale popratno su stanje ili korak do bolesti obilja.

Umjetna gnojiva koja su karakteristika konvencionalnog uzgoja zakiseljuju tlo i umanjuju kvalitetu hrane. Kiselost je loša podloga i u tlu i u našem organizmu. Konvencionalni uzgoj hrane najčešće podrazumijeva i konvencionalnu prodaju koja podrazumijeva skladištenje i transport, odnosno ubiranje nezrelih plodova kako bi u razdoblju do prodaje sazrele (kroz proces truljenja), dodatnu (za zadravlje štetnu) zaštitu namirnica u svrhu dužeg vijeka trajanja te pritom dodatno iskorištavanje fosilnog goriva potrebnog za transport i ambalažu... Prirodno uzgojeni, svježi, zreli i slatki plodovi koji su karakteristika organskog i prirodnog uzgoja nutritivno su vrijedniji i izazivaju veću alkalnost u organizmu. Sadržaj prirodnih šećera što je čimbenik kvalitete može se mjeriti. Dr. Andersen kvalitetu mjeri refraktometrom, a izražava je u brix jedinicama. Organski uzgojena hrana znatno je kvalitetnija od konvencionalno uzgojene hrane.

Dr. F. A. Popp zdravlje povezuje s visokom biofotonskom emisijom. Divlja organska hrana sadrži dva puta više biofotonske energije od kultivirane, a kultivirana organska hrana sadrži pet puta više biofotonske energije od hrane iz konvencionalnog uzgoja.

Dr. Johanna Budwig u živoj hrani vidi bogatstvo elektrona. Hrana koja je davatelj elektrona visoke snage u našem tijelu formira solarno - rezonantno polje koje privlači, skladišti i usmjerava sunčevu energiju unutar njega. Sjemenke i orašasti plodovi bogati su esencijalnim masnim kiselinama koje su skladište energije nastale razmjenom elektrona i fotona - čestica sunčeve svjetlosti. Hrana izložena sunčevim zrakama bogata je tom energijom u pokretu koja može hraniti naše stanice. Optimum uvjeta u okolišu proporcionalan je veličini tog prirodno uskladištenog bogatstva.

Najvišu razinu energije ima tek ubrana sirova hrana bogata enzimima, odnosno klice i baby zelenje. Nešto nižu razinu energije ima svježe sirovo voće i povrće. Ta energija postaje dio energije našega sistema. Ona može zaustaviti i preokrenuti proces starenja, ojačati zdravlje. Živa hrana poboljšava električni potencijal u stanicama, između stanica, u mreži stanica. Značajno poboljšava unutarnje i vanjsko stanično izlučivanje toksina kao i apsorpciju nutrijenata. Svježe, zrele, tek ubrane namirnice karakteristika su organskog uzgoja.

Na fizičkoj razini sunce je potrebno za sintezu D vitamina. Isključivo stoka koja živi pod suncem i namirnice tog podrijetla bogate su A, D i E vitaminom.

Dr. Cousens vjeruje da je unutarnja borba za postizanje biološke ravnoteže povezana s neravnotežom u vanjskom svijetu.

Čišćenjem svog organizma učinili smo prvi korak u čišćenju na razini našeg planeta.

Autor: Zrinka Babić


Tagovi

Uzgoj hrane Konvencionalni uzgoj Organski uzgoj Ekološka poljoprivreda Oranje Herbicidi Pesticidi Toksini