Prve sadnice šipka zasadio kao srednjoškolac, s 21 godinom uspješno "plovi" tržištem

Prvih tisuću sadnica šipka Marko Radičević je posadio još kada je bio srednjoškolac, nakon čega je registrirao OPG i počeo povećavati površinu pod trajnim nasadom. Problema s prodajom nema, no u rastu i razvoju ga, kaže, koči nedostatak sredstava jer, iako je mladi poljoprivrednik, ne ispunjava sve uvjete potrebne da povuče sredstva iz fondova ili kroz razne programe.

"Moji roditelji, Stjepan i Ivanka Radičević, uz stalan su se posao u firmama, bavili i poljoprivredom te sam, iz njihovog iskustva, uvidio da je, ako se sve dobro organizira, moguće raditi na dva kolosijeka, a dodatna zarada, u današnje vrijeme, svakome dobro dođe. Nakon razmišljanja u kojem pravcu krenuti, odluka je pala na šipak. Još kao srednjoškolac, u jesen 2014. godine, posadio sam svoj prvi nasad od tisuću sadnica šipka, a godinu dana kasnije pokrenuo sam i vlastiti OPG Radičević.

Budući da sam se ubrzo uvjerio da je šipak dobar izbor, jer ga u ponudi nema mnogo, a potražnja je relativno dobra, 2016. sam i na drugom polju, posadio još  600 novih sadnica šipka od kojeg proizvodim čaj i marmeladu kakva se ne može pronaći u velikim trgovačkim lancima, jer je spravljena po starim receptima naših baka te svojim okusom i mirisom podsjeća na dane djetinjstva“, kaže nam mladi poljoprivrednik koji trenutno pod trajnim nasadom ima nešto manje od jednog hektara.

Novac iz fondova mi je za sada nedohvatljiv

No, s razvojem posla, planira povećavati površinu pod šipkom. Budući da nakon završene ugostiteljske škole, radi kao konobar, u poslovima na plantaži Marku pomažu i ostali članovi obitelji, mama, tata i dva brata.

"Sadnice, kosilice i sve ostalo što je bilo potrebno da bi OPG funkcionirao kupili smo vlastitim sredstvima, budući da se, bez obzira na to što sam mladi poljoprivrednik, na natječaje ne mogu prijaviti, jer nemam dovoljno veliku ekonomsku vrijednost. Naime, šipak je stavljen u rang s jabukama i sličnim koštuničavim voćem tako da ne mogu postići vrijednost od 2000 eura, zbog čega ne mogu aplicirati za sredstva iz fondova“, kaže Marko.

No, ono što mu u ovom poslu svakog dana ulijeva novu dozu optimizma su, kako kaže, njegovi kupci, čiji se broj, iz tjedna u tjedan, povećava.

"S plasmanom svojih proizvoda nemam baš nikakvih problema. Prodajem ih na kućnom pragu i na sajmovima eko-proizvoda. S početkom berbe odmah krećemo s pravljenjem marmelade, a ostatak plodova, ovisno o potražnji, sušimo za čaj i meljemo u prah. Osim toga, u prodaji imamo i pasiranu masu šipka za marmelade. Ove godine očekujem oko 2.000 kilograma ploda šipka.

U planu širenje nasada i osvajanje novih tržišta

Čim mi to sredstva budu dozvoljavala, planiram širiti nasad, kupiti prešu za ulje, a potrebna mi je i sušara te još neki strojevi za preradu“, priča mladi vlasnik OPG-a koji svoje domaće proizvode vrhunske kvalitete planira plasirati i na inozemno tržište, u prvom redu njemačko i austrijsko, jer se tamo, kako kaže, zdravi eko-proizvodi više cijene i bolje plaćaju. 

No, u realizaciji planova o povećanju proizvodnje koče ga financije, pa apelira na nadležne institucije da ispune svoja obećanja i počnu konkretnije pomagati mladim poljoprivrednicima, što je jedini, efikasan način da mlade obitelji ostanu živjeti na selu.

U malom mjestu Rovišće, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, trenutno, kaže Marko, živi oko 5.000 stanovnika, no iako je još uvijek dosta mladih obitelji, među njima je sve manje onih koji svoju budućnost vide u poljoprivredi, što potvrđuje i podatak da je u selu registrirano samo sedam OPG-ova.