Trenutno je u selu 12 volontera iz Finske, Njemačke, Španjolske, Rumunjske, Francuske, Latvije i Hrvatske, a borave kod mještana kod kojih uče o kulturi i načinu života u Hrvatskoj.
Pozitivna priča o razvoju ruralnog područja koja čak i privlači mlade ljude ne samo iz Hrvatske nego i iz ostalih zemalja Europe, dolazi iz Općine Čagalj, točnije Eko centra Latinovac, ujedno i jednog malog sela koji nema niti stotinu stanovnika.
Prije šest godina krenuli su s volontiranjem, permakulturom i razvojem ruralnog područja, a trenutno su u projektu Održivi razvoj zajednice. Iz centra priznaju kako im je korona prošle, ali ove uspjela pomrsiti planove.
"Prošla godina je bila puno teža. Ovaj projekt je zapravo pomaknut trebao je biti još prošle u ovo vrijeme“, pojašnjava za Poljoprivrednu televiziju koordinator projekta Mario Miličević.
Kaže kako su se ipak uspjeli prilagoditi, a godine su kako 2020. tako i ova, bile dosta zanimljive i intenzivne. Sada su, dodaje, imali "briefing" s volonterima, a s obzirom na preventivne mjere, radionice su prebacili online.
"Ako uspijemo, neke ćemo održati i uživo“, nada se sugovornik.
Trenutno je u selu 12 volontera iz Finske, Njemačke, Španjolske, Rumunjske, Francuske, Latvije i Hrvatske, a borave kod mještana kod kojih uče o kulturi i načinu života u Hrvatskoj.
Rade šest sati na dan u prijepodnevnoj ili poslijepodnevnoj smjeti, a jedna od aktivnosti im je uređenje vrta bez kopanja. Također, provode se i razne edukacije i radionice.
"Dva tjedna sam već ovdje. Bilo je kišnih, ali i sunčanih dana. Radimo jako puno po vrtu i oko kuće“, kaže Eerika Kautto iz Finske.
Ističe kako je lijepo saznati nešto više o običajima ovdje, iako žive dosta izolirano većinu vremena. "Učimo o održivom i ekološkom načinu života, kako raditi svojim rukama. Naučiš kako koristiti svoju inspiraciju i biti svoj. Ovo je baš jedno sigurno mjesto“, naglasila je Eerika.
Promjene se, kaže Miličević, jako brzo uočavaju. Volonteri se toliko mijenjaju radeći u prirodi, nauče se povezati bez mobitela i društvenih mreža što je jako bitno. Neki od njih, unazad 26 godina odlučili su čak ostati živjeti u Hrvatskoj.
A osim volontera, u ovome svemu uživaju i mještani kojima je drago što je u njihovo selo unesen život.
"Za selo je ovo neki kontinuitet. Zajednica ih je odlično prihvatila. Surađujemo kada god i koliko god možemo. Čak smo malo i limitirani formatom projekata koliki ih ima zainteresiranih“, napominje Miličević dodavši kako čim dođu mladi ljudi u kraju se vidi neka promjena.
Najveći cilj, zaključuje osim promocija ovakvog načina življena je i razbiti mit o tome da su ruralne zajednice inertne, negativne i zatvorene.
Više o temi pogledajte u videu:
Tagovi
Autorica
Partner
Poljoprivredna televizija
Odbačenih 1.300 tona vune pretvaraju u supstrat za uzgoj povrća koji mijenja kamenu vunu
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Za vrt bez kopanja najbolja je stelja, dok s vunom treba opreznije
Zeleni Kastav više je od sajma - to je simbol zajedništva, povjerenja i održivosti
Od betona do blata: Kako je Novella Carpenter pretvorila Oakland u učionicu poljoprivrede
Lijep put za balu sijena: Od njiva u dolini Raše, preko mora do - boškarina
Ogroman potencijal i resurs, Kristina Šafranko vratila na pradjedovinu uzgoj industrijske konoplje
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
