Poljoprivrednici kao čuvari bioraznolikosti, koje prakse ju štite?

"Proizvodnja hrane može i mora ići ruku pod ruku s očuvanjem prirode", ističe Sonja Karoglan Todorović, direktorica Ekološkog instituta Ecologica i voditeljica projekta FarmBioNet u Hrvatskoj.

Kako pojašnjava, FarmBioNet je novi europski projekt koji se provodi u 13 europskih zemalja, uključujući i Hrvatsku, a okuplja poljoprivrednike, znanstvenike i savjetodavce u jedinstvenu mrežu znanja, s ciljem poticanja praksi koje obnavljaju prirodu i stvaraju otpornije krajolike.

"Poljoprivrednici upravljaju najvažnijim prirodnim resursima – tlom, vodom, zrakom, biljkama, i u svakodnevnoj su interakciji s prirodom kako bi proizveli hranu. Osim što su nezamjenjivi u proizvodnji hrane, upravljaju prirodom proizvodeći niz drugih usluga koje su ključne za društvo, poput regulacije klime i vode, očuvanja bioraznolikosti i oblikovanja estetskih krajolika", napominje vodteljica čiji Institut Ecologica od 2014. godine radi na popularizaciji ekohrane i ekološke proizvodnje.

Očuvanje bioraznolikosti i okoliša

Ističe, mnogi već i sad pridonose bioraznolikosti svojim praksama, dok na većini poljoprivrednih gospodarstava postoje uvjeti da ju se uz manje promjene u proizvodnji značajno unaprijedi. Cilj je to i Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023.-2027. kojim oni koji primjenjuju ove prakse imaju i pristup različitim potporama. Jedna od njih je intervencija 70.02. Očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama.

Naime, ove površine imaju značajnu ulogu u skladištenju ugljika u tlu i biomasi čime pozitivno utječu na smanjenje emisije stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama te je cilj intervencije smanjiti pritisak intenzivne poljoprivrede na okoliš koja uzrokuje gubitak bioraznolikosti, nestanak vrijednih i rijetkih staništa kao i karakterističnih krajobraza.

FarmBioNet trogodišnji je međunarodni projekt (2025–2027) osmišljen kako bi identificirao, poticao i poboljšao poljoprivredne prakse koje doprinose očuvanju i obnovi biološke raznolikosti, uz istovremeno jačanje otpornosti poljoprivrednih sustava na klimatske promjene.

U Hrvatskoj ga, kako smo i naveli, koordinira Ekološki institut Ecologica.

Otpornost na klimatske promjene

Poljoprivredne prakse koje podržavaju biološku raznolikost osmišljene su kako bi se očuvala prirodna ravnoteža, poboljšala otpornost poljoprivrednih sustava i potaknula prisutnost raznolikih biljnih i životinjskih vrsta na poljoprivrednom zemljištu. Primjeri uključuju održavanje travnjaka i vlažnih livada s kasnom košnjom, održavanje suhozida i živica bogatih vrstama koje pružaju zaklon i hranu divljim vrstama, ostavljanje neobrađenih rubova polja i uspostavu cvjetnih traka za oprašivače, rotaciju usjeva i primjenu mješovitih kultura, uzgoj autohtonih i otpornih sorti i pasmina te mnoge druge.

Nadalje, ističu, njihova primjena donosi višestruke koristi poljoprivrednicima. Prije svega, takve prakse poboljšavaju zdravlje tla i povećavaju njegovu plodnost, što rezultira većim i kvalitetnijim prinosima. Raznoliki i povezani poljoprivredni krajolici pomažu u suzbijanju štetnika prirodnim putem, smanjujući potrebu za kemijskim sredstvima i time smanjuju troškove proizvodnje.

Osim toga, očuvanje prirodnih resursa poput tla, vode i oprašivača osigurava dugoročnu održivost gospodarstva i otpornost na klimatske promjene, a poljoprivrednici koji primjenjuju ove prakse imaju i pristup različitim potporama i poticajima unutar nacionalnih i EU programa.

Stoga pozivaju sve zainteresirane poljoprivrednike, savjetodavce, organizacije i pojedince da se uključe u hrvatsku Nacionalnu mrežu FarmBioNet. Članstvo je besplatno.

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.