Kompost od gljiva sastoji se od mješavine slame, gnojiva životinjskog porijekla i ostataka gljiva nakon berbe.
U ekološkoj proizvodnji sve je popularniji kompost od gljiva, odnosno kompost od mješavine slame, gnojiva životinjskog porijekla (najčešće konjskog, kravljeg ili kokošjeg) i ostataka gljiva nakon berbe. Radi se zapravo o potrošenom supsratu na kojemu rastu gljive.
U usporedbi s drugim gnojivima, ovaj kompost ne sadrži puno hranjivih tvari. Većina dušika je u organskom obliku i polako se otpušta u zemlju. Ostale hranjive tvari su fosfor, kalij, kalcij i magnezij. No, ipak obogaćuje i rahli zemlju.
Ne morate brinuti da će vam nakon ovakvog komposta rasti korov u vrtu jer toplina iz procesa kompostiranja ubija sve sjemenke korova koje mogu pasti iz sijena ili slame.
Dobar kompost mora imati "zemljani" miris, ne smije emitirati mirise na sumpor ili trula jaja ili bilo kakve neobične mirise.
Kao i drugi komposti, i ovaj odlično drži vlagu u zemlji. Ovaj kompost sadrži kredu pa povećava alkalizaciju tla što ga čini savršenim za kisela, teška i glinasta tla, siromašnim organskim tvarima. Također, pogodovat će uzgoju kupusa, brokule, cvjetače, koraba, prokulice i kelja.
Ne bi ga trebalo koristiti kod uzgajanja cvijeća kao što su rododendroni, azaleje i kamelije.
Naravno, ono na što morate paziti je količina koju koristite jer zbog više sadržaja soli, previše ovog komposta može uništiti biljku pri klijanju. Za 100 m2 potrebno vam je oko 2 kubika komposta, odnosno i više ako je zemlja slabija. Raširite ju ravnomjerno po zemlji i prekopajte.
Svježi kompost se može rasuti po zemlji odmah te ga ukopati ili se može ostaviti da se od nje nakon nekoliko mjeseci napravi humusna zemlja te ju onda koristiti kod sijanja i sadnje.
Također, raspitajte se o načinu proizvodnje gljiva, koliko i koja kemijska sredstava gljivar koristi.
Gdje ga nabaviti? Razmislite, tko uzgaja gljive u vašem kraju te se obratite uzgajivačima. Cijena ovakve zemlje kreće se oko 25 kuna za kubik.
Zanimljivo je da, ako ostavite kompostnu hrpicu negdje u kutu vrta te bude dovoljno topline i vlage, mogli biste imati i berbu gljiva barem jednom mjesečno.
Foto: Maja Celing Celić
Autorica
Proglašeni najbolji eko poljoprivrednici EU, sedam projekata pokazalo kako izgleda održiva proizvodnja
12. Eko sajam Čazma: Čvarci od sira, ravioli od kestena, sapun od lješnjaka...
Novi ste korisnik Intervencije 70.04. Ekološki uzgoj? Obvezni ste proći dodatno individualno savjetovanje
Terra Madre u Torinu: Svaki zalogaj mora biti kvalitetan, ukusan i ukorijenjen u lokalnu tradiciju
Živa zemlja i plemeniti mikrobi: Carlo Nesler mijenja pogled na održivu poljoprivredu i gastronomiju
Klice, mikrozelenje i baby salata – u čemu je razlika i kako ih uzgojiti?
Za uspjeh najmodernije ekološke plantaže nara u Italiji zaslužne su guske i bubamare
Terra Madre u Torinu: Svaki zalogaj mora biti kvalitetan, ukusan i ukorijenjen u lokalnu tradiciju
Siniša Crnčan
prije 9 godina
O ovoj temi bi se dalo duže raspravljati. Što se tiče komposta i ekološe proizvodnje, ne razumijem Eko proizvodnju ako uzimate stajnjak ili kompost u kojem se nalazi slama iz konvencionalne proizvodnje, a koliko dobro znam svi komposti se proizvode od slame iz konvencionalnog uzgoja pšenice. Znači za gnojidbu u eko proizvodnji bi trebali imati slamu koja nije tretirana pesticidima, a kompost se proizvodi baš od te slame i sigurno ima rezidua pesticida u njoj.