Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Grupe solidarne razmjene
  • 29.05.2014. 15:00

Podrži svog lokalnog proizvođača!

Grupe solidarne razmjene oblik su alternativne ekonomije. Radi se o skupinama ljudi koji kupuju i razmjenjuju određene proizvode i usluge uvažavajući načela solidarnosti, transparentnosti i povjerenja. Najčešći primjer je grupno nabavljanje sezonskog organskog povrća i voća direktno od malih lokalnih proizvođača.

Foto: depositphotos.com
  • 2.275
  • 1.075
  • 0

Ne znam u kojem je trenutku potrošačima i građanima prestalo biti stalo do toga što i od koga kupuju. Politika, ali i organizacije civilnog društva loše obavljaju svoj posao i jedino je na samim potrošačima i proizvođačima da se udruže i podrže na taj način jedni druge. Grupe solidarne razmjene su skupine ljudi koje zajedno kupuju i razmjenjuju određene proizvode i usluge. No nije to bilo kakva zajednička kupovina. Razlika je u pridjevu "solidarna". U kojem smislu se rabi ta riječ?

Solidarnost znači izabrati drukčiji model razvoja, izgrađen odozdo, zato što je čin kupnje uvijek nekako politički čin. Neovisno koliko mi novca imali u novčaniku, svatko zasebno, svi zajedno određujemo pravac razvoja društva svaki, baš svaki put kad kupujemo bilo što. Ne bi se bez razloga posvuda otvarale gomile supermarketa, pa i u našim najsiromašnijim sredinama, da oni ne ostvaruju nekakvu dobit. To znači da mala svakodnevna gesta potrošača sa sasvim malo truda može uzrokovati skretanje opće ekonomije u pravednijem smjeru. Općenito, solidarnost koju izabiru takve grupe znači potporu malim proizvođačima koji bi inače imali vrlo ograničen pristup tržištu. Grupe isto tako usmjeravaju pozornost na sveukupni utjecaj njihove kupnje na okoliš i na radnička prava.

Znači, te grupe zajedno kupuju proizvode od proizvođača koje biraju po određenim principima. To je ekonomija direktnog odnosa proizvođača i potrošača. Oboje napuštaju posrednike, posebno velike sustave organizirane distribucije poput supermarketa i postupno izgrađuju povjerenje, sklapaju saveze. Grupe solidarne razmjene - GSR su participativni laboratoriji gdje se izabire “kratak lanac”, odnosno izbacuju se svi posrednici koji inače stoje između proizvođača i potrošača. To je prvi i glavni korak koji karakterizira aktivnost grupa. Unutar grupe potrošači se izravno upoznaju, određuju kriterije i potom zajedno traže i upoznaju poljoprivrednike. Grupa se deklarira kao solidarna, ali doći do stvarne, primijenjene solidarnosti relativno je dugoročan proces. Taj proces se može razmotriti kao postupni redoslijed od transparentnosti, preko povjerenja do solidarnosti. Zapravo sve je to u neku ruku povezano, ali bitno je razmotriti te vrijednosti zasebno.

  • Transparentnost

Grupa se stvara sa zajedničkom vizijom, a pritom je ključno da ljudi budu otvoreni i da jasno i iskreno izraze što žele činiti. Znači, ako žele tražiti lokalnog ekološkog proizvođača, trebaju jasno reći zašto ga traže, odnosno jasno izraziti svoje potrebe. Potom, u razgovoru proizvođaču trebaju jasno reći što žele. Proizvođača se također potiče da bude što transparentniji i pokaže točno svoje ekonomsko stanje, kalkulacije cijena, način proizvodnje i slično. Dužan je odgovoriti na svako pitanje koje mu potrošači postave. Možda neće svi potrošači iz grupe otići u posjet proizvođaču, pa je važno da oni koji su posjetili imanje predaju sve informacije koje su prikupili. Neke (iako rijetke) grupe primjenjuju načelo transparentnosti i na članove koji također jasno izražavaju koliki su im prihodi i koliko mogu platiti za proizvod. Otvorenost i iskrenost – transparentnost, preduvjet su za povjerenje.

  • Povjerenje

Znači, kao prvo bitno je da potrošači budu iskreni jedni s drugima kako bi si mogli dati punomoć u raznim aktivnostima. Isto tako, ako grupa potrošača vidi jasnu sliku jednog gospodarstva, onda je u stanju sklopiti određeni ekonomski dogovor baziran na povjerenju. Recimo, da bi se dogovorila kupnja odgovarajućeg proizvoda, bitno je uspjeti dogovoriti cijenu, a da bi se odredila cijena bitno je uvidjeti sve troškove proizvodnje. Potrošači će moći vjerovati proizvođaču tek kad vlastitim očima vide da je istina sve što navodi. Tek kad vidi cjelokupnu sliku načina proizvodnje, grupa potrošača će steći povjerenje u opis troškova koje navodi proizvođač, pa ga neće pri svakoj kupnji zapitkivati i cjenkati se oko svakog proizvoda. S povjerenjem nestaju sumnja i strah, a međusobni odnosi se polako produbljuju. Kao i svuda, prije ili poslije mogu se pojaviti problemi. U tom trenutku se traži potpora ili pomoć, a tada stupa na snagu solidarnost.

  • Solidarnost

Potrošači i proizvođači u takvom ekonomskom modelu gdje se izravno susreću, upoznaju i druže, stvaraju prijateljstva, a prijatelji si međusobno pomažu. GSR dijeli rizik proizvodnje. Proizvodnja hrane ovisi o ljudskom učinku, ali i o vremenskim i drugim uvjetima. Događa se da proizvođač ima slab urod određene godine, pa će možda tražiti od grupe potrošača da plati nešto višu cijenu kako bi pokrio gubitke. Može se dogoditi da proizvođaču nedostaje radne snage i recimo u vrijeme sadnje ili berbe zatražit će pomoć od potrošača. Isto tako neki potrošač može ostati bez primanja, pa može dobiti preko razmjene ili na drugi način pomoć od drugih potrošača ili od proizvođača. Ako se međusobno svi dobro poznaju i ako je ostvaren odnos povjerenja, prirodna posljedica bit će moguća uzajamna pomoć ili solidarnost.

Solidarnost - svjesna gesta malih potrošača

Solidarnost u takvim grupama je svjesna gesta malih potrošača da daju potporu malim proizvođačima, čiji opstanak je nezamisliv u globalnoj ekonomiji, koja gazi sve što nije podređeno principu zgrtanja profita. Solidarnost se provodi i kroz respektiranje proizvođača, primanja potrošača i njihovih stvarnih potreba. Radi se o ekonomskom modelu u kojem se potrošači i proizvođači izravno susreću, upoznaju i druže. Što je najvažnije, dijele se rizici proizvodnje, ali i trenutne kupovne moći kupaca.

Motivi za pristupanje Grupi solidarne razmjene su raznovrsni. Najčešće ljudi žele dobiti zdravu i sigurnu hranu po prihvatljivoj cijeni. Proizvođačima poznavanje kupaca, njihov prijateljski odnos pomaže kod planiranja sezonske sadnje, određivanje što će i koliko saditi, a često se dogovori plaćanje proizvoda više mjeseci unaprijed, čime se dijele sigurnost i rizici. U takvoj suradnji vodi se računa da se smanji potreba za suvišnom ambalažom i pakiranjem, kao i nepotrebnim troškovima prijevoza.

Takva Grupa je zbog neposredne povezanosti članova potencijal raznovrsnih znanja, sposobnosti i vještina, za koje se također otvara niz mogućnosti za razmjenu i širenje. Dakle, stvara se platforma za korektnu, moralnu trampu širokog spektra ljudskih djelatnosti, čime se stvara i malo tržište rada. Format za organiziranje Grupe solidarne razmjene jest kreativnost i sinergija svjesnih pojedinaca, motiviranih njihovim zdravim potrebama za udruživanjem na nekom životnom području. Naravno, da u tim grupama nema idealnih odnosa. I tu se pojavljuju problemi, neprijateljstva, neslaganja, podmetanje. Možda će se neki članovi grupe s vremenom pokazati kao nemilosrdni, neki će varati, preprodavati tuđu robu, ispoljiti će se tko zna kakve anomalije. Bit će tu uzavrelih emocija, raspravljanja, napuštanja, pronalaženja i biranja novih proizvođača i potrošača. Ma, koliko god to izgledalo neugodno, ipak nečeg posebno vrijednog ima u tome, a to je da takvo iskustvo ne možete doživjeti niti u jednoj otuđenoj, hladnoj hali trgovačkih centara. Dakle, radi se o jednom iskušenju da gradimo ili razaramo određeni ekonomski odnos u koji svjesno, svojevoljno, motivirano ulazimo, bez da neki tim multinacionalne korporacije misli za nas. Dakle, ako ništa drugo dobrobit za sudjelovanje u Grupi solidarne razmjene je da budete netko tko misli svojom glavom! A to i nije tako zanemariva beneficija u ovim nemilosrdnim vremenima kad se svijetom sve više šire mnogi zloglasni giganti koji gaze sva načela zdravih i blagotvornih proizvoda.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

GSR Grupa solidarne razmjene Tržište OPG Alma Mihaljević Vukomerić Reciklirano imanje Rizik proizvodnje Moralna trampa Kupovna moć Alternativni ekonomski model Ekološki proizvodi Solidarnost Transparentnost Troškovi proizvodnje Otvorenost


Autorica

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]