• OPG Nikola Siladi
  • 19.10.2019. 07:30
  • Međimurska, Kotoriba

Počelo je s tikvom, poznati su po brašnu i bučinu ulju, a sad OPG Siladi ima i eko jaja

Sezonska otkupna cijena određene poljoprivredne sirovine je najveća greška koju ljudi naprave kad donesu odluku da će se baviti poljoprivredom, upozorava Željka Siladi koja sa suprugom Nikolom ima zatvoren krug proizvodnje, od uzgoja do prerade. Novost je da su nabavili i kokice.

Foto: arhiva obitelji Siladi
  • 1.328
  • 405
  • 0

Na svom OPG-u u Kotoribi, nedaleko Čakovca u Muđimurju, supružnici Željka i Nikola Siladi proizvode i prerađuju poljoprivredne proizvode na ekološki način više od dvadeset godina. “Snaga našeg OPG-a je u tome da imamo mnogo različitih proizvoda koje sami i proizvodimo, prerađujemo i pakiramo", kažu. 

Poljoprivredom su se počeli baviti Nikolini roditelji prije 25 godina i tada je otvoren obrt, dok je OPG iste djelatnosti nastao nešto kasnije. Danas je Siladi grupa poljoprivredno-prehrambena tvrtka koja se već dugi niz godina bavi proizvodnjom bučinog ulja po starom tradicijskom receptu. Imaju 12 zaposlenih koji rade sve poslove, od proizvodnje, preko prerade i pakiranja, do prodaje proizvoda na malo, direktno kupcima na vlastitim prodajnim mjestima ili drugim prodavaonicama. U radu pomažu i dvije kćerke koje u svoje slobodno vrijeme pakiraju proizvode na malo. Ideje, naglašavaju, primaju od svih zaposlenih i svatko se može uključiti u koji god segment posla gdje misli da će najviše doprinijeti.

Započelo s tikvom golicom 

Kako otkrivaju, u vrijeme kad je gospodarstvo nastalo bila je slaba ponuda tikvinih golica na tržištu, kako za ulje, tako i u pekarskoj industriji. Počelo se na par hektara s nekoliko stotina kila suhih koštica, a onda su, s godinama, počeli raditi na većoj kvaliteti sirovine i uvodili u plodored i ostale kulture koje su također prerađivali tj. dodavali im vrijednost.

Prije se nisu bavili poljoprivredom. “Doslovce smo počeli na par vlastitih malih parcela koje su obrađivali bake i djedovi u mladosti, a mi samo u slobodno vrijeme. Moglo bi se reći da smo počeli kao hobi poljoprivrednici", kaže Željka.

Biljna ulja tek su dio njihove bogate ponude gotovih proizvoda 

Trenutno obrađuju oko 70 hektara na kojima se bave ekološkim uzgojem žitarica, mahunarki, odnedavno i jaja. Prije nekoliko mjeseci nabavili su stotinjak ekoloških koka nesilica koje drže u slobodnom uzgoju, odnosno cijeli dan na ispaši. Hrane ih isključivo žitaricama koje su uzgojene na njihovim poljima, bez ikakvih umjetnih pripravaka. Ovi poljoprivrednici kukuruz, tikvu golicu, suncokret, heljdu i ječam u vlastitoj proizvodnji pretvaraju u finalni proizvod.

Tvrtka na vlastitim poljima proizvodi potrebnu sirovinu kao što su: bučine sjemenke, suncokret, kukuruz, kokičar, heljda, lan, soja i kamilica. Na posebno konstruiranim sušarama sirovina se kvalitetno suši i nakon toga sprema u skladište. Prema potrebi vadi se iz skladišta i odlazi u pogon na preradu što uključuje pročišćavanje, provjetravanje, ljuštenje ovisno o vrsti sirovine. Brašno se dobiva mljevenjem žitarica na kamenom mlinu, a ulje se preša u uljarama za hladno ili toplo prešanje.

Brojne vrste brašna i biljna ulja

Njihov asortiman većim se dijelom temelji na najrazličitijim brašnima te tako u ponudi imaju različite tipove pšeničnih brašna, pirovo, konopljino, bučino, heljdino, proseno, raženo, laneno, zobeno i ječmeno. Svaka od ovih vrsta brašna može se koristiti za pripremu baš svih vrsta tijesta, od kruha do kolača ili domaće tjestenine, a mogu se i miješati međusobno ili sa sjemenkama koje im zatim daju na posebnoj kvaliteti. Neka od brašna primjerena su i za one koji izbjegavaju gluten. Osim brašna, tu su i neka nova, drugačija i kvalitetnija ulja: bučino toplo i hladno prešano, a sva ostala su hladno prešana i tu je laneno, konopljino, suncokretovo i repičino koje se, kažu, najbolje pokazalo kod pečenja na tavi ili u pećnici. Daje specifičnu i puniju aromu hrani.

Samo neki u širokoj paleti proizvoda su: domaće brašno od hrvatske starinske sorte pšenice, tradicionalno međimursko brašno od heljde, pirovo, ječmeno i zobeno brašno, zobene pahuljice… Tu su I hladno prešana i čista ulja: bučino, konopljino, suncokretovo, laneno. Siladi proizvodi su posebno popularni jer u sebi ne sadrže konzervanse, aditive, pojačivače okusa pa su prikladni i za prehranu male djece i bolesnih osoba. Najpopularniji Siladi proizvod je 100% čisto bučino ulje, dostupno i u hladno prešanoj varijanti.

Tijekom rada, otkriva nam Željka, susretali su se s administrativnim "peripetijama", prirodnim nepogodama, štetnicima, bolešću biljaka. "Svaka godina je po nečemu specifična i isto tako se svaki puta nauči nešto novo. Puno je eksperimentiranja i riskiranja. Važno je primjenjivati stečeno znanje i puno se informirati o svemu. Stanje na poljoprivrednom tržištu brzo se mijenja i noviteti u proizvodnji su vrlo česta pojava. Svoje proizvode skladištimo u vlastitim skladištima. Radimo preradu ovisno o vrsti sirovine: pranje, sušenje, pročišćavanje, prešanje u ulje… Korisnici smo poticaja i oni nam daju određenu sigurnost u planiranju proizvodnje", opisuje. 

Poruka mladima

Smatra da bi se definitivno mladi ljudi trebali više okrenuti poljoprivredi jer to je grana u kojoj se puno toga promijenilo i moderniziralo u svakom pogledu. "Mislim da je to vrlo dinamičan posao pun izazova i traženja novih ideja i rješenja. To bi svakako mladima trebalo biti interesantno. Puno prostora ima za uvođenje novih proizvoda, a nadasve je vrlo plemenito sam sebi proizvoditi hranu koju jedeš. Najbolje je sam u sebi osjetiti potrebu za tim. Vrlo je teško misliti i stalno očekivati da će ti netko nešto dati i time te pridobiti da uđeš u taj posao. To onda nije odluka koja je donesena na ispravan način i ne drži vodu.

Jaja njihovih koka nesilica su itekako tražena, a na imanju pomažu i kćerke (Foto: arhiva obitelji Siladi) 

Ako se bilo tko odluči za poljoprivrednu djelatnost, najprije mora vjerovati u sebe i imati neki viši cilj. Sezonska otkupna cijena određene poljoprivredne sirovine je najveća greška koju ljudi naprave kad donesu odluku da će se baviti poljoprivredom", upozorava Željka Siladi.

Premda svoje proizvode reklamiraju i plasiraju i preko društvenih mreža odnosno web stranice, najbolji marketing su djelatnice na njihovim kioscima na tržnicama u Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici, Zagrebu i Kotoribi. Uvijek na usluzi odgovoriti na zahtjevna pitanja kupaca i dati korisne savjete o receptima i benefitima konzumacije proizvoda koji se nude u asortimanu. Pozitivne povratne informacije koje dobivaju od kupaca, veliki su im motiv za nastavak rada. "To je najbolji dokaz da smo na pravom putu i da su članovi "ekipe“ također zadovoljni na svojim radnim mjestima", zaključuju. 


Fotoprilog


Tagovi

OPG Nikola Siladi Željka Siladi Eko proizvodnja Bučino ulje Braćno Koke nesilice Eko jaja


Autorica

Renata Dragović

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.