Permakulturni pokret je u porastu

Permakultura je svjesno oblikovanje i održavanje poljoprivredno-produktivnih eko sustava.

Ona je harmonična integracija ljudi i krajolika koji na održivi način osiguravaju hranu, energiju, sklonište te ostale materijalne i nematerijalne potrebe.

Vlasnik permakulturnog gospodarstva u nastajanju, Andrej Macko iz Slavonskog Broda, poljoprivredom se bavi, kako kaže, na nekonvencionalan i umjetnički način.

Bijeg na selo

"Svoj vinograd sam prošle godine izmalčirao. On je 20 godina obrađivan na konvencionalan način, a ja sam odlučio prijeći na ekološki uzgoj. Prva i osnovna stvar je riješiti se trave. Ne želim kopati, ne želim trošiti silik, gorivo i trimere. Odlučio sam staviti karton i slamu i nasasd je već drugu godinu odličan. Imam 25 sorti grožđa, isključivo za jelo, a ne za vino", rekao je Macko.

Redoviti gost na ovom imanju je Kristijan Đaković nekadašnji sugrađanin Andreja Macka koji je iz grada, "pobjegao na selo", u Gornju Šumetlicu kod Pakraca.

Nemapravih proizvodnih sustava

"U Hrvatskoj je permakulturni pokret u porastu, međutim njome se bave najviše ljudi koji bježe iz gradova u sela, kao što sam i sam. Nažalost, još nemamo pravih permakulturnih proizvodnih sustava u Hrvatskoj. Permakulturnih poljoprivrednika koji svoje proizvode plasiraju na tržište još nema", rekao je Đaković.

Forest food

Osim permakulture cilj ovog gospodarstva je postati "forest food", u prijevodu "šuma hrane".

Riječ je o imanju na kojem se uzgajaju sve vrste voća i povrća koje uspijevaju na određenom području.

"Šumski vrtovi su dosta popularni u permakulturnoj zajednici. To je nekakav ideal permakulture jer jednom kad se uspostave takvi sistemi, oni ne zahtijevaju daljnje ulaganje u energiju zato što kopiraju prirodne procese", pojasnio je Kristijan Đaković.

Brojne biljne vrste

Tako na Mackovom imanju uspijevaju brojne biljne vrste od kojih je većina jestiva.

"Imam sve vrste koje se sade u proljeće kao što je rajčica i paprika. Sve je to u rasadima. Iskopali smo rupe i izohipse poput onih u Machu Picchu. Na ova 4,5 hektara zemlje postoje brojne biljne vrste. Stolisnik, maslačak, plućnjak, jaglac, bazga, sve to je hrana", dodao je Macko.

Dobrovoljni radnici na organskim farmama

Na ovo gospodarstvo, putem programa Workaway i Svjetske udruge dobrovoljnih radnika na organskim farmama dolaze volonteri iz svih krajeva svijeta. U Slavonskom Brodu trenutačno je jedna Njemica i trojica mladića iz Francuske.

"Ovdje sam tjedan dana i ostat ću još toliko. Ovo je vrlo lijepo i zanimljivo mjesto jer sam također umjetnik i volim otkrivati nove stvari. Macko je svakako inovativan u svemu što radi. Jako mi se sviđa ovaj vrt u kojem pronalazimo sve što nam treba. Zanimljivo je učiti od njega, ali je i lijepo upoznati druge volontere", rekao je Antonine Berger iz Toursa u Francuskoj.

"Na ovom sam gospodarstvu bio dva tjedno tijekom veljače, a vratio sam se prije 10 dana jer je jako lijepo mjesto i dobra obitelj. Projekt je zanimljiv. Dobivamo brojne ideje, a tu su kratkoročni i dugoročni projekti. Obično ljudima pomažemo u svakodnevnom životu i ovo je za mene savršeno mjesto", rekao je Stuart Darchery iz Niorta u Francuskoj.

Andrej je upravitelj braniteljske zadruge "Sjeme - panj - umjetnost - život" i samouki umjetnik. Uz nakit proizvodi namještaj od korijenja i panjeva drveta i to najviše bagrema.

U ovoj oazi mira atmosfera je prirodna i opuštena, baš kako permakulturna definicija i nalaže.

Foto: ZMAG