Organska proizvodnja osvaja Dalmatinsko zaleđe

Sve veći broj dalmatinskih težaka se opredjeljuje za proizvodnju zdrave hrane. Kako već postoje preduvjeti za takvu proizvodnju, čist zrak, čista voda i nezagađeno zemljište, potreban je manji napor pa da se priđe takvom uzgoju. Ako uzmemo u obzir da postoji dovoljna količna stajskog gnojiva, koje je nezamjenjivo za takvu proizvodnju - onda je i veća sigurnost da će proizvodi biti doista zdravi i kvalitetni.

U potrazi za takvom proizvodnjom, našao sam se u selu Dograde, u zaleđu Općine Marina. Na svega nekoliko kilometara od obale, u okruženju idiličnih kraških polja smjestilo se selo vrijednih težaka koji stoljećima uzgajaju mediteransko voće, vinograde, malinike, a nakon dolaska tekuće vode se bave i intenzivnim uzgojem povrtlarskih kultura.

Jedna od njh je i obitelj Šalov Grge, koji na površini od nekoliko desetina tisuća kvadratnih metara uzgaja nešto više od 500 stabala masline, povećeg vinograda, nešto mediteranskog voća, badema i smokava te na oko jedan hektar uzgaja povrtlarske kulture. Nedavno se odlučio za podizanje vrlo suvremeno opremljenog plastenika gdje uzgaja rajčicu, krastavac i papriku.

Razgovarajući s gospodinom Grgom, a u vezi proizvodnje hrane na tom području, rekao je, "Moja obitelj je tradicionalno težačka i time su se bavili moji stari pa tako i ja. Tužno je što u mnogim obiteljima pa i u mojoj, nitko od djece neće nastaviti taj posao. Ukoliko se nešto ne promijeni u korist kvalitete življena na selu, budućnost nam nije ružičasta. Ja sam do umirovljenja radio u poljoprivrednoj zadruzi Marina, gdje sam stekao mnoga korisna iskustva, koja mi pomažu u uzgoju i plasmanu proizvoda.

Shvatio sam da u Europi nećemo moći konkurirati ukoliko ne budemo mogli ponuditi nešto što će biti kvalitetno, naše i ono što Europi treba. Na prvom mjestu to je zdrava hrana bez obzira radi li se o povrću, voću, vinima ili maslinovu ulju. Za sve to imamo dobre pretpostavke, samo da se poticajna sredstva dignu na razinu europskih kako bi i cijenom mogao hrvatski težak konkurirati. Prema sadašnjem načinu poticaja, to je nemoguće. Ovo kažem stoga što sam jedan od vodećih poljoprivrednika u ovom kraju i među prvima sam se počeo baviti ovakvim uzgojem. Veoma mi je dobro poznata sva problematika u našoj poljoprivredi", zaključio je gospodin Šalov.

Obilazeći polja gospodina Šalova, posebnu pažnju mi je privukao veoma suvremeno opremljen plastenik u kome raste tisuće sadnica rajčice, koje su s toliko strpljenja posađene i uzgajane da taj prizor prosto fascinira. Mislim da i najbolji proizvođači povrća u tom plasteniku imaju što naučiti. Tužna je samo spoznaja što Grga i supruga mu Nediljka imaju preko 60 godina, da ih iz dana u dan snaga sve više izdaje, a nema onoga tko će to sve jednog dana nastaviti.

Iako Europa već naveliko prepoznaje vrijednost organskog uzgoja, u našoj zemlji trava je još uvijek zelenija preko granice.

Foto: depositphotos.com