Ogroman potencijal i resurs, Kristina Šafranko vratila na pradjedovinu uzgoj industrijske konoplje

Imanje Kristine Šafranko u Jakovlju pravo je carstvo samoniklog i raznog korisnog bilja, a među njima prevladava njezina omiljena biljka - konoplja. Riječ je o industrijskoj konoplji čijom se ljekovitošću i raznovrsnošću primjene bavi već više od deset godina. Kad je prije nekoliko godina naslijedila obiteljsko imanje, odmah je znala čemu želi posvetiti tada zaraslo zemljište. Kao samohrana majka 13-godišnjakinje zamijenila je gradski život seoskom sredinom i, kako sama kaže, nikad nije požalila.

"Pogledaj ovu idilu i mir, to nema cijenu. Iako je bilo teško na početku, jer je sve objekte trebalo obnoviti, a nije bilo prave ceste ni rasvjete. Prvu godinu sam samo htjela što prije imati povrtnjak, pa sam morala raskrčiti jedno 1000 metara kvadratnih" strastveno će vjerojatno jedna od neobičnijih stanovnica malog mjesta kraj Zaprešića.

Skuplja kišnicu, sadi bagreme

Nedavno je u Jakovlju uočen vuk što svakako ne čudi Kristinu koja bi najradije sve vratila u neka stara vremena kad se u dućane odlazilo samo po vijke i žarulje.

"Mi se trudimo biti što više samodostatni i s hranom to svakako jesmo. Skupljamo kišnicu, sadimo bagreme za drva i to tako da kraj njih odmah sadimo mlada stabla, pa uvijek imamo šumu za ogrijev. U obližnjem potoku se rashlađujemo ljeti“ opisuje Kristina seosku idilu dok bosonoga šeće među povrtnjakom i vrtom punim ljekovitog bilja.

Tu ljubav prema prirodi pokušava prenijeti i polaznicima učilišta Galbanum gdje podučava o uzgoju ljekovitog bilja.

"Uvijek krenemo od promatranja tla, koji su indikatori tla, pa izrađujemo pripravke, beremo, sušimo, prerađujemo. Nerijetko i kopamo što neki nikad prije nisu radili”, priča.

Konoplja ju je oduvijek fascinirala radi svoje svestranosti. Biljka je to koja se koristi u gradnji, kozmetici, farmaceutskoj industriji, za biološko gorivo. Od nje se izrađuju razni predmeti, a može se i koristiti u prehrani. Sjemenke konoplje izvor su proteina, a brojni fitonutrijenti nalaze se i u listu.

"Mnogi su u selu uzgajali konoplju do početka '90-ih, ali onda je to sve prestalo. U potoku kraj kuće su se namakale stabljike kako bi omekšale i kako bi se lakše izvlačila vlakna za preradu“, priča Kristina dok toči u čašu hladno prešani sok od listova konoplje.

Kako kaže, nema boljeg osvježenja u ovim vrućim danima. Pije ga svaki dan, ali onima nenaviklim na konzumiranje konoplje ne savjetuje više od jedne litre na dan. Malo je poznato, reći će, da je nekadašnja Jugoslavija u svijetu bila na trećem mjestu po izvozu konoplje, a u samom Jakovlju je postojala tvornica prerade ove biljke koja se zvala Konopljara.

Ono zbog čega na Kristininom imanju rastu razne sorte konoplje je zapravo cvijeće.

"Iz njega dobivamo ekstrakte koje koristimo za razne pripravke u kozmetici. Radim i razne čajeve i tinkture i macerate, od konoplje, ali i ostalog ljekovitog bilja na imanju“ objašnjava.

Konoplja pomogla djedu oko zdravstvenih problema, a sada je poznata diljem Europe

Cvjetovi se beru od sredine rujna do sredine listopada, ovisno o sorti. Iz cvijeta se izvlače kanabinoidi CBG, CBD i CBDV, dok je THC, kao psihoaktivni spoj, uvijek u zakonski dopuštenim granicama, u skladu sa zakonskim propisima.

"Konoplja je odlična i za zelenu gnojidbu, jer pomaže rahljenju tla, a nakon nje obično u proljeće niče čestoslavica, stolisnik i tušt", dodaje.

Na svakom koraku ljekovita biljka

Na svakom koraku imanja u Jakovlju raste neka ljekovita biljka, jer Kristina svakoj sjemenci daje priliku, a pogotovo samoniklom bilju.

"Često žrtvujem povrće kako bi se ono razmahalo. Tako je u jednoj gredici samo stolisnik, u drugoj gavez, trećoj kiselica, ne mogu si pomoći", simpatično će.

Svaka biljka ubrzo postane dio Kristinine linije kozmetičkih proizvoda i čajeva - Pofrishcanna i O'biljek. Nedavno je osnovala i udrugu "Resurs“ kojoj je cilj povezati uzgajivače i prerađivače konoplje kako bi lakše izašli na tržište.

"Konoplja je zapravo ogroman potencijal i resurs i želja mi je da se što više proširi mreža ljudi koji će se njome baviti. Njezine su prednosti odavno prepoznali u razvijenim zemljama, a vrijeme je, smatram, da i Hrvatska ponovno postane dio te priče, jer u povijesti je to već bila", zaključuje Kristina. .