Odbačenih 1.300 tona vune pretvaraju u supstrat za uzgoj povrća koji mijenja kamenu vunu

Kako pretvoriti odbačenih 1.300 tona vune godišnje u inovativno rješenje za hidroponski uzgoj, ali i gnojivo? Znaju znanstvenici i poduzetnici uključeni u projekt Was2Grow predstavljen nedavno na Agronomskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta. Tijekom samo dvije godine razvijen je supstrat koji bi mogao u hidroponici konkurirati popularnoj kamenoj vuni.

"Supstrat je u u više od 80 posto sastavljen od obrađene ovčje vune, a ostatak je biopepeo, biougljen i ljuske lješnjaka. Tijekom istraživanja uzgajali smo povrće u tom supstratu paralelno s uzgojem u kamenoj vuni i u prva dva prototipa čepu i kocki pokazalo se da nema razlike u rastu u odnosu na uzgoj u kamenoj vuni što je odlično“, istaknuo je voditelj projekta profesor dr.sc. Gabrijel Ondrašek.

Čep i kocka za uzgoj presadnica

U sklopu projekta razvijeni su prototipovi čep i kocka koji se koriste za uzgoj presadnica. Njihove analize su već završene, ali ona najvažnija na prototipu ploče namijenjene za sadnice, još traje. Ovčja vuna za supstrat zahtijevala je posebnu obradu kako bi odgovorila strogim zakonskim regulativama. Zato je važan partner u projektu tvrtka Fema d.o.o. iz Otočca, poznata po raznim proizvodima od ovčje vune pod brandom Woolee.

Svjetsko priznanje domaćoj pameti: Zlatna medalja za Woolee eko gnojivo i repelent

Posebna obrada omogućuje iskorištavanje povoljnih svojstava vune, poput njene vlaknaste strukture koja dobro zadržava vodu i omogućuje prozračivanje korijena dok istovremeno polako hrani biljku.

Vuna kao organsko gnojivo

"Vuna se raspada tijekom 95 godina i time je zapravo zagađivač, ali posebnom obradom koju smo patentirali, mi od nje stvaramo proizvod koji je odlično organsko gnojivo koje polako otpušta biljci potrebne nutrijente. Jednom kad supstrat više nije za hiroponski uzgoj, samo se ubaci u tlo i time ste pomogli popraviti strukturu tla“, objašnjava Dragica Jerkov, vlasnica tvrtke iza koje stoje brojne svjetske medalje i priznanja za inovativnost. Vuna je hidroskopična i upija vlagu u tlu, naglašava poduzetnica spominjući lanolin kao važni sastojak za mikroorganizme. Nakon što se takva obrađena ubaci u tlo ona se širi čime omogućava ulazak kisika i razvoj mikroorganizama. Otpad tako postaje lijek za tlo.

No, kao da je to samo djelić mogućnosti koje obrađena vuna daje. Postupcima suhe kompresije razvili su u sklopu projekta i svojevrsno sporootpuštajuće gnojivo koje se u usporedbi s komercijalnim NPK otapa sporije i kontroliranije. Time je FEMA d.o.o. dobila još jedan proizvod koji može plasirati na tržište spomenuo je profesor te dodao da to gnojivo nije samo za kisela, nego za tla koja zahtijevaju općenito gnojidbu, nemaju dovoljno opskrbe kalcijem, magnezijem te imaju i nedostatak fosfora i kalija.

Razlika između kamene i ovčje vune

Dugoročni plan svakako je izlazak na tržište i s rješenjima za hidroponski uzgoj. Gabrijel Barčić iz Inoviraj.com u svom je izlaganju istaknuo kako je kvantificiranje ekološkog otiska duž lanca pokazalo bolju učinkovitost prototipova u odnosu na konvencionalne supstrate. Prije svega kamena vuna nastaje zahtjevnim i skupim otapanjem bazaltnih stijena, a kad se iskoristi, ne može se razgraditi u okolišu. Iako postoji metoda usitnjavanja i unošenja u tlo kako bi ga učinilo rahlijim.

Obrađena ovčja vuna tu je u velikoj prednosti. "Tržišni potencijal procijenjen u 2025. je bio 1 milijarda američkih dolara, a godišnji rast za ovakve proizvode je 14 posto. Strateška prednost je nulta cijena sirovine i lokalni dobavljači“, naveo je Barčić.

Premda slijedi još analiza i zahtjevne papirologije, ono što je izgledno je da bi Hrvatska ubrzo mogla imati vlastiti proizvod koji pomaže smanjiti biološki otpad, a donosi brojne prednosti za okoliš i uzgoj hrane.