Novi pogled na troškove poljoprivredne prakse

45% od ukupno korištenog zemljišta u EU rezervirano je za poljoprivredu, kao i više od 30% ukupne vode koja se koristi. Korištenje tako velikih područja za proizvodnju znači da će svaka promjena upravljanja imati značajan utjecaj na širu okolinu. Održivost u poljoprivredi je glavni predmet rasprave i u najnovijoj reformi Zajedničke poljoprivredne politike EU za razdoblje 2014. do 2020.

Ova studija, koja je djelomično financirana od strane INTERREG IVC programa, provedena je u regiji Emilia Romagna u sjeveroistočnoj Italiji. Koristeći podatke sa ukupno 40 farmi, istraživači su proveli analizu životnog ciklusa na pet različitih usjeva - organski uzgojene rajčice i kruške te pšenice, jabuke i salate iz intenzivnog uzgoja.

Procjena poljoprivredne održivosti na pet različitih usjeva

Okoliš i ekonomski troškovi uzgoja uobičajenih uzgojnih kultura su opisani u novoj studiji kojoj je cilj poboljšanje procjene poljoprivredne održivosti u Europi.

Analiza životnog ciklusa ovakvog tipa pokušava objasniti sve utjecaje proizvodnog ili opskrbnog lanca pojedinog proizvoda na okoliš, unutar granica relevantnih za određenu analizu. U ovom slučaju, to uključuje stavke kao što je upotreba dizela za oranje polja, vode za navodnjavanje usjeva te benzin za prijevoz dobivenih proizvoda.

Utjecaji na okoliš uključuju, između ostalog, toksičnost za ljude, eutrofikaciju, potrošnju vode i utjecaja na globalno zatopljenje. Prilikom obračuna troškova životnog ciklusa fokusiranost je bila usmjerena na potrebna ulazna sredstva i finalne učinke poljoprivredne proizvodnje, ali je usmjeren isključivo na financijske učinke. Prilikom izrade studije, istraživači su kombinirali oba pristupa, kvantificiranje utjecaja na okoliš i financijske troškove jednog kilograma svježe ubranih plodova svakog usjeva.

Organski uzgoj smanjuje emisiju stakleničkih plinova

Rezultati su pokazali da tehnike organskog uzgoja smanjuju emisiju CO₂ i rizike toksičnih onečišćenja za okoliš i ljudsko zdravlje u odnosu na standardnu praksu intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Nadalje, kada su se rezultati organski uzgojene rajčice usporedili s rezultatima iz južne Italije gdje se proizvela rajčica u intenzivnom uzgoju, razlika je bila ogromna. Temeljeno na mjerenjima emisije stakleničkih plinova, takva rajčica uzrokovala je 12x veći potencijal za globalno zatopljenje!

Konvencionalno uzgojena pšenica ima visok vanjski trošak

Istraživači su sastavili skup vanjskih troškova za svaki usjev. Pokušaj je to da se u obzir uzmu dugoročna oštećenja okoliša (obuhvaća aspekte kao što su bioraznolikost i plodnost tla), troškovi koje zapravo ne plaća ni farmer, niti potrošač (ali koji mogu imati utjecaj na plodnost tla, a time i prihode u budućnosti). Kao rezultat korištenja visoke razine pesticida i gnojiva, procijenjeno je da intenzivno uzgojena pšenica ima visok vanjski trošak od 1,37 € po kg, dok su ulazna sredstva za uzgoj organskih rajčica rezultirali troškovima od 0,03 €. Kada se ovi troškovi usporede s tržišnim cijenama samih proizvoda, donose novu perspektivu na dostupnost i održivost različitih poljoprivrednih tehnika.

Novi pogled na intenzivnu proizvodnju

Izračun tih troškova je težak i diskutabilan zadatak, ali bi kao rezultat širokog spektra uključenih varijabli mogao pomoći u poboljšanju poljoprivredne održivosti, naglašavaju istraživači. Rezultati naglašavaju područja u kojima korištenje resursa može biti poboljšano na lokalnoj razini, ali nas također dovode do važnijeg pitanja - kako uopće troškovi koji nisu klasificirani u trenutnim tržišnim sustavima mogu biti dio proizvodnje?

Foto: depositphotos.com, @gburshtein