Najveća plantaža aronije u Dalmaciji: Na 2 hektara posadili 5.000 sadnica

Put koji vodi od industrijske proizvodnje do poljoprivrede rijetko je linearan, a još rjeđe predvidiv. Upravo takav zaokret napravili su supružnici Ante i Sanja Perković iz Aržana, mjesta u općini Cista Provo, koji su nakon dugogodišnjeg rada u proizvodnji namještaja odlučili pokrenuti novu poslovnu priču - uzgoj aronije, i to u zahtjevnim uvjetima dalmatinskog krša. Njihova poduzetnička priča započela je prije tridesetak godina, kada su praktički od nule pokrenuli vlastitu proizvodnju namještaja. Kroz godine rada i ulaganja razvili su stabilan posao koji je zapošljavao dvadesetak radnika i bio usmjeren na tržište Splita i okolice. Posao je rastao i osiguravao egzistenciju obitelji, no pandemija koronavirusa donijela je značajne promjene.

Kako objašnjava Ante Perković, ograničenja i zatvaranja izravno su utjecala na njihovu djelatnost. Poslovi su usporili, što je dovelo do reorganizacije i smanjenja broja zaposlenih. U tom procesu ključnu ulogu preuzela su njihova djeca, koja su nastavila razvijati poslovanje u novim okolnostima. U međuvremenu su Ante i Sanja otišli u mirovinu, što im je otvorilo prostor za razmišljanje o novim izazovima. Ideja o poljoprivredi razvijala se postupno, a odluka o uzgoju aronije došla je nakon istraživanja i procjene uvjeta na terenu.

Najveća plantaža aronije u Dalmaciji

"Počeo sam krčiti zemljište bez jasnog plana. Razmišljao sam o raznim opcijama i proučavao što bi moglo uspjeti u ovim uvjetima. Aronija se pokazala kao logičan izbor, prvenstveno zbog otpornosti i prilagodljivost", objašnjava nam Ante.

Ključni faktori u donošenju odluke bili su nadmorska visina od oko 750 metara i specifična klima. Kasni proljetni mrazevi predstavljaju izazov za mnoge kulture, no ova dobro podnosi niske temperature, što ju je učinilo pogodnom za ovo područje. Stoga su na zemljištu koje su uzeli u dugoročnu koncesiju od države, ukupne površine 14 hektara, zasadili oko 5.000 sadnica na približno dva hektara što ih je danas podiglo na pijedesetal kao najveću plantažu aronije u Dalmaciji. Od samog početka odlučili su se za ekološki uzgoj, što je podrazumijevalo dodatne izazove, ali i jasnu viziju proizvoda koji žele ponuditi tržištu.

Supruga Sanja ističe kako im je ekološka proizvodnja bila važna odluka. Željeli su proizvod koji je zdrav i kvalitetan. Ovo je bobičasto voće poznato po svojim nutritivnim vrijednostima, što im je bila dodatna motivacija. Trenutno se fokusiraju na proizvodnju soka, dok paralelno razvijaju i druge proizvode poput marmelada i vina. Posebno ističu proizvodnju vina bez dodatka šećera, dobivenog prirodnom fermentacijom, što smatraju značajnim iskorakom.

U nasad aronije postavili sustav navodnjavanja

"Već u prvoj sezoni dobili smo vino s oko 12 posto alkohola, bez dodataka. To pokazuje potencijal ove kulture", navodi Ante, ističući da početak proizvodnje nije bio bez poteškoća. Suša u prvim godinama gotovo je uništila nasad, zbog čega su biljke spašavali ručnim zalijevanjem. To iskustvo potaknulo ih je na ulaganje u sustav navodnjavanja.

Danas koriste sustav "kap po kap" te vlastiti rezervoar vode kapaciteta 400 kubika, koji se puni kišnicom. Zahvaljujući prirodnom padu terena, voda se distribuira bez dodatne energije, što sustav čini učinkovitijim.

Ukupna ulaganja u infrastrukturu bila su značajna, a financirana su vlastitim sredstvima. Kako ističe Ante, administrativne prepreke i sporost sustava otežali su pristup potporama i fondovima.

"Natječaji traju godinama, a u međuvremenu troškovi rastu. Zbog toga smo odlučili osloniti se na vlastite resurse", kaže.

Trenutna potražnja premašuje ponudu

Unatoč izazovima, rezultati su već vidljivi. Nasad je još uvijek mlad, ali prve količine plodova već su na tržištu. U punom rodu očekuju prinos između deset i dvadeset tona godišnje. Trenutna potražnja premašuje ponudu, što im daje dodatni optimizam. Dio proizvoda prodaje se izravno na gospodarstvu, dok se ostatak plasira kroz specijalizirane trgovine zdrave hrane u Splitu i okolici.

Veliku ulogu u razvoju proizvodnje imala je i lokalna zajednica. Mještani su godinama pomagali u berbi, što Perkovići posebno ističu. Jer bi bez pomoći susjeda bilo bi znatno teže.

"Ta podrška nam puno znači", hvali Sanja svoje susjede i prijatelji koji su se u počecima čudili ljekovitim novitadama u svom selu. Danas je to već druga priča. Ti isti njihove su najvjernije mušterije.

Što se tiče berbe, ona se danas djelomično obavlja strojno, no planiraju dodatna ulaganja u mehanizaciju kako bi unaprijedili proces. Gledajući unaprijed, Perkovići ne planiraju stati samo na aroniji. Razmatraju širenje proizvodnje na druge voćne kulture poput šljiva, jabuka i vinove loze, kao i razvoj novih proizvoda.

Robinzonski turizam za one željne iskustva

Jedan od važnijih planova odnosi se na turizam. Razvijaju ideju tzv. robinzonskog turizma, koji bi posjetiteljima omogućio boravak u prirodi i sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima.

"Želimo ponuditi iskustvo, a ne samo proizvod. Ljudi traže mir, prirodu i autentičnost, a to ovdje imamo. Zato ovakav vid turizma siguran sam da će se pokazati vrlo dobrim u budućnosti", vjeruje Ante Perković. Inspiraciju za taj model djelomično pronalaze u iskustvima iz doline Neretve, gdje obiteljska gospodarstva već uspješno kombiniraju poljoprivredu i turizam.

Ulaganje od 2 milijuna eura koje ruši pravila turizma: Lika postala hit za goste s Istoka

Stoga ova priča Ante i Sanje Perković primjer je prilagodbe i spremnosti na promjene. Njihov put pokazuje kako se i nakon dugogodišnje karijere može započeti novi projekt, uz dovoljno rada i upornosti. I sve pod parolom, kreneš i vidiš kako će se razvijati. Važno je pokušati. Zato njihova transformacija iz industrijske proizvodnje u ekološku poljoprivredu potvrđuje da nove prilike postoje i u sredinama koje se na prvi pogled čine ograničenima.