Na OPG-u Loboda nema praznog hoda, u slavonskoj ravni zasadili su i bademe

Ispod njihovog imanja teče Dunav. Naime, na plodnoj slavonskoj zemlji u Dalj Planini u Općini Erdut, smješten je OPG Loboda Maćaš kojeg predvodi Maćaš Loboda kojega svi zovu Matija. Vrijedna je njegova obitelj osim nekoliko desetaka stabala starih nasada, ponajviše sitnije sorte oraha, koje je sadio još djed Stjepan, jesenas posadila oko hektar kasnocvatućih badema (Prunus amygdalus) s mekanom ljuskom.

Do prvog će uroda čekati oko tri godine odnosno deset do punoga roda. "Iako su karakteristični za morsko podneblje odlučili smo se za bademe, jer ima ih sve više u našem kraju i dobro rastu", kaže Matija, čije gospodarstvo obiluje mnogim biljnim blagom. Uzgajaju oni povrće: od salate, blitve, špinata, matovilca, potočarke do rajčice, korabe, mrkve, paprike i dr. Rajčica im je već počela pupati, a urod je i kvaliteta tamošnjeg povrća odlična, jer raste "na plodnoj zemlji nekadašnjeg Panonskog mora”.

Brige zbog proljetnih mrazeva

Kako je poljoprivredna djelatnost "tvornica na otvorenom" našeg sugovornika uvijek zabrinu proljetni prevrtljivi dani kada skokovite temperature itekako djeluju na biljke. Sunce pa iza njega mraz, uvijek je prijetnja ljetini, što im se lani dogodilo s jagodama jer su im se cvjetovi bili otvorili, pa se kasnije puno toga posmrzavalo. Slično je bilo i s kruškama, marelicama i drugim voćem gospodarstva, jer vrijeme je bilo ćudljivo, pa ne čudi bojazan da se i ove godine ne jave slična iznenađenja. Ipak, uzgajaju povrće da jedno slijedi drugo pa ga imaju tijekom cijele godine to više jer zbog egzistencije kažu ne smiju imati "praznog hoda”. Ne čudi da se bave i uzgojem krizantema, a pred Božić tržištu nude i božićna drvca. Ovih je dana primarni im mladi luk, kojeg sade odmah nakon što jednu turu povade pazeći i na plodored.

OPG se bavi i plasteničkom eko proizvodnjom, a plastenike je naš sugovornik sam (iz)radio jer naučio se tehnici dok su za Domovinskog rata jedno vrijeme živjeli u izbjeglištvu u Mađarskoj. "Igrom slučaja našli smo se u selu gdje se šezdeset posto stanovništva bavilo plastenicima. Znatiželja me potaknula da se zainteresiram oko toga, naučim i kasnije ustrojim svoje”, kaže naš sugovornik.

Dodaje da plastenike griju na drvne sječke, a brigu oko poslova dijeli s bratom, koji na tom gospodarstvu uzgaja fajferice, crne slavonske svinje.

Uzgoj povrća, voća, cvijeća, gljiva i božićnih drvaca

Kod te obitelji u potpunosti važi ona narodna "složna braća kuću grade” jer od mnoštva povrća, voća, cvijeća OPG Loboda uzgaja u plastenicima i gljive bukovače. Pribavili su pedesetak vreća od po dvadesetak kilograma od čega po vreći dobivaju oko pet kilograma gljiva, a u pravilu riječ je o dva "branja” za cijelog ciklusa.

"Sadimo ono što tržište traži, a robu plasiramo u Rijeci, Puli, Rovinju, Osijeku odnosno po eko sajmovima poput onih u Opatiji, Kastvu ali i na Krku. Prodamo sve, pa čak i nemamo dovoljno robe koju ljudi nemalo kupuju zbog zdravlja", ističe Matija. Dodaje kako zamjećuje da im proizvode uvelike traže majke s djecom, ali i mlađi ljudi. Imaju oni kažu i svoju facebook stranicu,  robu nude i na kućnom pragu, odnosno preko Grupa solidarne razmjene u ponudi tzv. mjesečnih povrtnih košarica od 120 kuna.

Iako im povrće i druge kulture rastu na zemlji crnici, kompostnoj i plodnoj ljetinu ipak moraju braniti od štetnika pa kao glavno "oružje” koriste ponajviše biljne čajeve (kopriva i sl). Iako je obitelj Loboda zadovoljna što radi u poljodjelstvu zabrinuti su kažu nam, što im se kraj "prorijedio” stanovništvom jer ostala su oko njih uglavnom staračka domaćinstva pa je od nekadašnjih petstotinjak stanovnika, u kraju ostalo njih pedesetak. Matija ima tri sina za koje vjeruje da će ostati u poljoprivredi jer temelje im je postavio, a njima se valja školovati i znanje razvijati i ploditi. Žali se Loboda i na kronični nedostatak radne snage, gdje nadničare plaćaju po 25 kuna po satu no – nema ih! Zato su okrenuti vlastitim obiteljskim snagama i kada je o branju voća riječ, ponajprije oraha koje prodaju 80 i 90 kuna za kilogram, samo kao plodove, a ne i prerađevine.

Proširivanje nasada badema Tuono

"Planiram posaditi još par stotina komada badema uglavnom sorte Tuono, koja tu kod nas dobro uspijeva, a i nema oko nje baš puno posla. Sadim ih pet puta tri metra, a kasnije i orezujem jer budu visoki”, kaže M. Loboda.

Dodaje kako se potonja sorta krasi krupnim orašastim plodovima, okruglastim, mekim i s tankom ljuskom. Ukusne je jezgre, randman mu je oko četrdesetak posto,d obro rodi i samooplodna je. Koristi se dosta u konditorskoj industriji, a nutritivno je badem bogat skupinom B vitamina, kalcijem, manganom, fosforom... Protektivno, naglašavaju, taj orašid djeluje i na srčano žilni sustav odnosno održanje dobrog kolesterola, pa je utoliko više u manjim količinama preporučena hrana za zdravlje organizma. Sve to znaju naši sugovornici čija će zelena oaza kažu zaživjeti s još nekoliko stotina stabala badema, ali i s novim plastenicima i nasadima zdravog eko povrća no, bez kreditnog im zaduživanja.