Mogu li organska gnojiva zamijeniti mineralna?

U organskim, peletiranim gnojivima prisutno je manje dušika, fosfora i kalija, ali i mikroelemenata koji biljke mogu koristiti, bilo u vegetaciji ili mirovanju. U zimskom razdoblju voćkama je potrebno manje dušika, a u proljeće više.

I mineralna gnojiva imaju iste oblike dušika, fosfora, kalija dostupne biljkama, ali proces pravljenja je drugačiji. Poznato je da konvencionalna mineralna gnojiva ostavljaju za sobom siromašno zemljište jer, za razliku od organskih, uništavaju korisnu mikrofloru i faunu.

Važno da se dušik što prije ugradi u biljke

Što se tiče dušika, najbolji i najbrži način njegovog usvajanja je amonijačni oblik koji biljka može koristiti odmah, za razliku od gnojiva koja ga sadrže u amidnom obliku. Na vrećama, obično je prikazan kao ukupni dušik, što znači da je prisutan u različitim kemijskim oblicima, uključujući organski dušik, amonijak, nitrate, nitrite i ostale spojeve dušika.

Amonijačni oblik odmah se ugrađuje u biljke, dok je nitratnom obliku potrebno vrijeme, ne dugo, da se pretvore u amonijačni oblik, ali, to znači da biljka mora da troši rezerve energije za taj proces.

S druge strane, amonijačni oblik duže je dostupan biljkama jer se sporije troši i biljka može računati na njega u dužem vremenskom periodu. Ovdje se postavlja i pitanje količina organskih gnojiva po biljci, odnosno, hektaru.

Iz iskustava na terenu 1 kilogram organskog gnojiva može zamijeniti 5 do 10 kilograma stajnjaka, odnosno, 1 tona zamjenjuje 5 do 10 tona zgorjelog stajnjaka. Ali, s financijske strane, za sada, to nije pogodno za proizvođače jer je stajnjak povoljniji.

Lakše je na manjim površinama

Ovo znači da je isplativije koristiti organska, peletirana gnojiva, na manjim površinama, najbolje do 0,5 hektara. Na tolikoj površini, rod borovnica, malina, ribiza, kupina ili jagoda, može biti dovoljno isplativ za proizvođača, a da troškovi gnojidbe tj. ishrane, ne budu preveliki.

Zna se da, ukoliko u tlu nema dovoljno dušika, porast biljaka se smanjuje, listovi počinju žutjeti i crvenjeti, a usporava se i rast korijena. Amonijačni oblik više je otporan na visoke temperature, za razliku od npr. uree, u kojem je prisutan u amidnom obliku. Iako se dušik iz uree još brže razgrađuje, nije poželjno aplicirati ga na temperaturama višim od 25 stupnjeva.

Osim dušika, u organskim gnojivima, prisutan je i fosfor, najčešće u obliku fosfor pentoksida koji se brže razgrađuje što je važno imajući u vidu slabu pokretljivost fosfora, kao i kalij koji je dobar za stresne uvjete, rast korijena i proizvodnju enzima.