• OPG Iličić
  • 29.05.2017. 16:30

Kravlji rog za bolju zemlju i zdravo povrće i voće

OPG Iličić svoje gospodarstvo oplemenjuje biodinamičkim načinom proizvodnje koji prakticira zelenu gnojidbu i biodinamički, tzv. pripravak 500 poznat i kao gnoj iz roga. Proizvode ponajviše povrće i bobičasto voće koje dostavljaju na kućni prag.

Foto: Arhiva obitelji Iličić
  • 2.928
  • 189
  • 0

"Korporacije i stranci ne nude poslove u kojima ćete dočekati mirovinu jer trebate im dok im dobro služite i dok vas trebaju", kaže to Jasminka Iličić koja je sa suprugom Željkom još 2007. kupila imanje u mjestu Sv. Petar Čvrstec, općina Sv. Ivan Žabno i oplemenila ga biodinamičkim životom. Godinu kasnije ustrojili su i OPG odnosno proizvodnju ekološke hrane. Dugo su tražili imanje bolje rečeno, poziciju i to tako da je odvojeno od sela i naseljenih mjesta ali i konvencionalne poljoprivrede.

Uspjeli su (iz)naći odgovarajuću zemlju koja je okružena šumom i u cjelovitom je biodinamičkom procesu. Biodinamička je poljoprivreda kaže naša sugovornica, jedina vrsta uzgoja koja oplemenjuje zemlju i ostavlja je bogatijom no što ju je našla.

Zelena gnojidba rahli tlo i poboljšava količinu organske tvari

U takvom je načinu proizvodnje primarna i zelena gnojidba koja rahli tlo, daje mu propusnost i poboljšava količinu organske tvari. Otkako ju provode, u odnosu na susjedna tla zemlja obitelji Iličić promijenila je boju to više jer biodinamika je orijentirana na zdravlje zemlje kao i bilja koje tada gotovo i nema bolesti i štetnika.

Rad na zemlji znači i dobru vježbu

Cijeli se proces "vrti oko zdravlja tla na koje se gleda cjelovito" a to uključuje duhovnost, čovjekov odnos prema prirodi i poimanje zelenog načina rada. U konačnici supružnici namjeravaju da im imanje koje zasad broji 6,5 hektara, bude samodostatno.
Upitali smo ih po čemu je to dobra zelena gnojidba i kako se provodi? Gospođa Jasminka otkriva kako ona uključuje sijanje grahorica, žitarica odnosno rasprostiranje sjemenki povrća po tlu.

Mješavina žitarica, grahorica i sjemenja

Zelena se gnojidba sije u proljeće kao mješavina sjemenja u kojem ima žitarica (raž, zob, ječam) te grahorica poput stočnog graška, uljane repice i sjemena bilo kakvog povrća,cvijeća i svega što daje zelenu masu. Može se sijati i u jesen ali u pravilu je to proljetno vrijeme kada se može izaći na polje.

Sve raste do sredine četvrtog mjeseca kada se"gnojidba" malčira, mrvi, (sa)melje i unosi u tlo. To se ne čini oranjem zemlje već se koristi podrivač tla, koji unosi zelenu gnojidbu pod zemlju i do 60 centimetara dubine. Zemlja takvim načinom dobiva zrak, rahli se pa joj nisu potrebne dodatne obrade i prerade. Kako doznajemo, motiv je obitelji na svojem OPG-u ostaviti tlo bolje no što su ga našli, pa je zato u njihovom poimanju poljoprivrede biodinamika i zelena gnojidba važna stavka rada. Prve su informacije o biodinamici pročitali u knjizi dr.sc. Darka Znaora, zainteresirali su se i tako je krenulo.

Kravlji gnoj iz roga životinje aktivator tla

Temelje takvom načinu poljoprivredne proizvodnje i općenito odnosa prema prirodi, postavio je glasoviti Rudolf Steiner, rođen u Hrvatskoj. Biodinamika uz duhovni element združena je i sa sjetvenim mjesečevim kalendarom, poštivanjem prirodnih ritmova i dr. Jedan od osam biodinamičkih pripravaka jest i tzv. pripravak 500 poznat i kao gnoj iz roga.

Kravlji rogovi

To je osnovni pripravak i aktivator tla, a riječ je zapravo o kravljem gnoju koji se stavlja u rog krave i zakopa(va) na jesen u plodnu zemlju, te se vadi iza Uskrsa. Na proljeće se dobiva tvar koja liči na humus, pa čak je i bogatiji od njega kaže gospođa Jasminka, dodajući kako se dobiveno mješa sa toplom vodom i škropi po polju.

Sadržaj roga dovoljan za hektar zemlje

Sadržaj jednog roga dovoljan je za hektar zemlje odnosno 85 grama pripravka 500, ide na 35 litara vode zagrijane na 37 stupnjeva. Kada se gnoj stavi u vodu, miješa se sat vremena, jer se tako u smjesu unosi dosta kisika.

Kada se ohladi, škropi se po tlu tako da jedna kapljica pokrije kvadratni centimetar tla. Kada se mikroorganizmi (z)druže sa organskom tvari zemlja prodiše, unutrašnjost joj se "provjetri" i plodnija je. Jasminka kaže kako su, kada su kupili imanje u startu riješili dvojbu da im ono ne bude skup hobi, već da se od njega u konačnici može i živjeti. Planiraju dosta toga pa i smještaj uvrstiti u ponudu, ali sve valja raditi korak po korak.

Otkaz s pozicije menadžera

Suprug Željko priča, dao je otkaz s menadžerske pozicije i prihvatio se rada na selu s namjerom da ostvare sve što su zamislili.To više jer zemlja će vam kažu dati, a neće uzeti jer ona je jedino mjesto gdje se može stvoriti dodana vrijednost. Za sada obitelj živi u Zagrebu ali gospodin Željko je svaki dan na imanju, gdje radi oko svojih biljaka ali i crnih slavonskih svinja. Oplemenjuje im gospodarstvo i obitelj mačaka koje su zadužene za čistu situaciju s miševima.

Radi se ajvar

Glavna je kultura uzgoj povrća i to rajčice, paprike, krastavaca, matovilca, salate kristalke, potočnice drugih. Jedna od glavnih kultura im je i mrkva te bobičasto voće: jagode, kupine i maline. Imali su supružnici i tikve ali su odustali, jer one zauzimaju dosta prostora a i nisu im bile tražena kultura.

Glavne kulture povrće i bobičasto voće

Plodove sa svojeg gospodarstva dostavljaju na kućni prag, a nešto proizvoda imaju i u trgovinama zdrave hrane. Potrošači su im kažu počeli dolaziti i na imanje, ljudi ih (na)zovu sa željom da kupe nešto ali i da posjete imanje. Tako imaju priliku, ako žele malo raditi na polju pa se i upoznati s određenim poljodjelskim kulturama, načinu sadnje, karakteristikama biljaka i dr. Stvara se općenito odnos povjerenja, a i kupac vidi zemlju i okružje gdje raste ono što kupuje. Kao sretnu okolnost supružnici ističu to što nisu kreditno zaduženi, jer je to začaran krug.

Ulagali su u sve svoja ušteđena sredstva, a naša sugovornica kaže kako joj je "draže imati dobar stroj ili nešto što treba gospodarstvu" nego skupu torbicu. U mehanizaciju i dalje ulažu ali kupuju dobru polovnu, i to što lakše traktore i druge strojeve, kako im ne bi previše pritiskali tlo i iz njega istiskivali zrak.

Biodinamička udruga Stolisnik

Imaju doznajemo i svoju Biodinamičku udrugu Stolisnik, gdje članovi razmjenjuju iskustva, rade biodinamičke pripravke i sl. Kontakte s inozemnim biodinamičarima pružio im je i Alex Podolsky, ugledni biodinamičar pa su supružnici već obišli europska gospodarstva. Upoznali su se s njihovim radom i usvojili nova znjanja, koja se biodinamičarima predstavljaju svake druge godine na sastancima europskih biodinamičara, a ove godine okupit će se u Danskoj.

Foto: Arhiva obitelji Iličić


Fotoprilog


Tagovi

OPG Iličić Sv.Petar Čvrstec Biodinamika


Autorica

Snježana Kratz

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi