Uskoro će se na razini Europske unije donijeti Uredba kojom bi se mogle ograničiti, odnosno postrožiti razmjene sjemenja, ali i plemki i sadnica.
Pregovori oko Uredbe o biljnom reprodukcijskom materijalu nakon gotovo tri godine bliže se kraju i završni trijalog institucija EU najavljen je za utorak, 21. travnja. Kako bi se sjeme zaštitilo kao ljudsko pravo razne nevladine udruge pokušavaju osvijestiti građane da postoji realna opasnost da se malim proizvođačima zabrani prodaja ili razmjena sjemenja kakva je postojala do sada. Pozivaju građane da pošalju mailove Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu kako bi se stvorio javni pritisak.
"Prema posljednjim informacijama Udruge Arche Noah koja nas stalno izvještava o pregovorima, Vijeće ministara želi zabraniti razmjene sjemenja i jedina bi iznimka za očuvanje tradicijskih sorti bile banke sjemenja kojima nije cilj prodaja i njegovo širenje, nego samo očuvanje. I do tog sjemenja ne mogu doći obični ljudi", zabrinuto će Silvija Kolar Fodor, predsjednica udruge Biovrt.
Da odmah pojasnimo Uredba o kojoj će se finalno raspravljati 21. travnja neće vam zabraniti da skupljate i čuvate sjeme svojih biljaka te ga sijete kad je vrijeme za to. Ono što bi mogla zabraniti je da to sjeme razmijenite s drugim sjemenarima.
"Nevjerojatno je da korporacije imaju mogućnost razmjene materijala radi oplemenjivanja, a mali poljoprivrednici i sjemenari to ne bi smjeli bez pridržavanja nemogućih propisa" priča Kolar Fodor. Jedan od propisa bi bio označavanje operatera što znači da svi profesionalni subjekti koji proizvode, prodaju ili distribuiraju sjeme, sadnice i drugi reprodukcijski materijal moraju biti jasno identificirani i sljedivi kroz cijeli lanac opskrbe. Moraju se se registrirati kod nadležnih tijela te na pakiranjima ili etiketama jasno navesti svoj identitet ime, adresu ili registracijski broj.
"Čuvari sjemenja uglavnom su starije osobe koje sigurno neće pokretati te procedure, osim registracije moralo bi se i uzorke sjemenja slati u laboratorije, provjeriti zdravstvena ispravnost, tko će se uopće u to upuštati?", pita Sunčana Pešak iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača (HSEP).
HSEP je čak krenuo zadovoljavati silne odredbe, prije svega hrvatskih zakona, kako bi kroz udruživanje izašli na tržište i započeli prodaju sjemenja domaćih sorti, ali to je dugotrajan proces.
Besplatno: Hrvatski vodič za eko sjemenarstvo – kako sačuvati i registrirati domaće sjeme?
"Austrijanci su vjerojatno i najglasniji, jer oni, za razliku od nas, nisu do sada imali brojna pravila kako bi smjeli sjeme staviti na tržište za potrebe vrtlara hobista i malih poljoprivrednika. Ja moram, primjerice, završiti tečaj da bih mogla uopće uzeti uzorak sjemenja i odnijeti ga u laboratorij", objašnjava Pešak složenu proceduru kako bi sjeme došlo na tržište.
Kad je prije nekoliko godina počela glasno pričati o važnosti čuvanja i razmjene sjemenja radi zaštite bioraznolikosti, Silvija je, znakovito ili ne, imala nekoliko posjeta inspekcija. Do sjemenja iz njezine kolekcije bogate raznim sortama voća, povrća, ali i cvijeća i raznih trajnica je sada moguće doći kroz članstvo u Udruzi i, naravno, kroz razmjenu sjeme za sjeme.
Kako raste osviještenost da nije dovoljno imati jednu sortu krastavaca nego je dobro podijeliti je i drugima kako bi se sjeme oplemenilo, tako raste i borba korporacija da se razmjene i događanja koja uključuju prodaju domaćeg sjemena zabrane.
Zelena revolucija značajno je smanjila raznolikost jer je cilj bio povećanje prinosa i rješavanje nestašice hrane s fokusom na visokoprinosne sorte.
"Ograničenja koje bi nova Uredba mogla donijeti još će je značajnije smanjiti, jer bi se razmjene smatrale tržišnom djelatnošću, a ne javnim interesom i time bi podlijegale raznim propisima koje je sjemenarima nemoguće ispuniti. Mi cijelo vrijeme tražimo da se razmjene pravno reguliraju, ali na jednostavan način, ne kao da su sjemenari korporacija iza koje stoje milijuni eura", objašnjava Pešak.
Udruge pozivaju građane da pošalju mailove europskim parlamentarcima kao zadnji očajnički pokušaj da se lobira kako bi Uredba zapravo zaštitila sjeme kao ljudsko pravo, a ne pravo industrije. Zasad im se javio samo zastupnik Marko Vešligaj te rekao kako će probati prenijeti stavove udruga po zastupničkim klubovima.
"Cilj malih proizvođača najmanje je zarada, oduvijek je to bilo očuvanje bioraznolikosti, ali ne mogu se oni skrivati od zakona da bi sačuvali sjeme i razmijenili ga. Na kraju krajeva bio bi i red da dobiju neku naknadu za to što se brinu o sjemenju, jer to nije jednostavno", reći će Silvija dodajući kako se mali uzgajivači ne mogu mjeriti s velikim korporacijama ili institucijama.
Kolar je na stranici Biovrt napisala i upute kako lobirati za očuvanje sjemena te zatražila pomoć javnosti da pomognu u javnom pritisku i podsjete donositelje odluka koliko je važno da rade u javnom interesu, a ne u interesu uskih skupina.
Besplatna predavanja i razmjenu sjemenja diljem Hrvatske organizira udruga Biovrt
"Ako imate nekoliko minuta – pošaljite im kratak mail. Ne treba biti dugačak ni savršen. Važno je da se vaš glas čuje", poručuje Kolar uz uputu kako zainteresirani mogu napisati sljedeće: "Poštovani, obraćam vam se jer mi je važna budućnost hrane u Europi. Molim vas da u pregovorima o PRM uredbi zaštitite raznolikost sjemena i pravo ljudi da uzgajaju vlastitu hranu. Pozivam vas da pročitate dopis udruge Biovrt, HSEP-a i ZMAG-a i podržite prijedloge koji su u interesu svih nas."
Također je navela i popis kontakata:
Čuvanje tradicijskih i domaćih sorti te razmjena svog biljnog materijala od sjemenja do plemki i sadnica trebao bi biti javni interes koji ne podliježe pravilima tržišne djelatnosti, ističu naše sugovornice. Izuzetak već postoji za razmjenu sjemenja u korist oplemenjivanja i istraživanja spominju, te bi se na isti način trebale izuzeti i razmjene i slična događanja.
Tagovi
Autorica
Odbačenih 1.300 tona vune pretvaraju u supstrat za uzgoj povrća koji mijenja kamenu vunu
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Za vrt bez kopanja najbolja je stelja, dok s vunom treba opreznije
Zeleni Kastav više je od sajma - to je simbol zajedništva, povjerenja i održivosti
Od betona do blata: Kako je Novella Carpenter pretvorila Oakland u učionicu poljoprivrede
Lijep put za balu sijena: Od njiva u dolini Raše, preko mora do - boškarina
Ogroman potencijal i resurs, Kristina Šafranko vratila na pradjedovinu uzgoj industrijske konoplje
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
