Konvencionalna poljoprivreda vodi nas u propast?

Konvencionalna poljoprivreda uzrokuje ogromnu okolišnu štetu u Njemačkoj, upozorava njemačka Federalna agencije za okoliš pa je hitno potreban prijelaz na organski uzgoj i strože regulacije.

Poljoprivreda u Njemačkoj zauzima čak oko 50% sveukupne količine zemljišta u zemlji, što je daleko najviše te je jedan od najvažnijih gospodarskih sektora. Intenzivna poljoprivreda i dalje šteti okolišu u velikoj mjeri, prema studiji koju je provela Federalna agencija za zaštitu okoliša (UBA). Uporaba pesticida i umjetnih gnojiva, kao i intenzivno stočarstvo, imaju negativan utjecaj na ljude i prirodu, a to potvrđuje i 40 stranica istraživanja.

"Tijekom posljednjih 30 godina inovacija i tehničkog napretka, u velikom broju sektora došlo je do znatnog uspjeha u smanjenju količine tvari koje dopiru u okoliš. No, emisija plinova u poljoprivredi pokazuje samo marginalna poboljšanja", pišu autori istraživanja.

Poljoprivreda - drugi najveći proizvođač stakleničkih plinova

Jedno od najkontroverznijih pitanja tiče se upravo emisije stakleničkih plinova. Prema istraživanjima, korištenje šikara i deforestacija u svrhu obrade tla, kultivacija tla i uzgoj životinja proizvode visoku razinu plinova koji utječu na klimu. U 2012. godini, emisija vezana za poljoprivredu bila je oko 70 milijuna tona ekvivalenta CO₂ - što je oko 7,5% sveukupnih emisija stakleničkih plinova u jednoj godini. To znači da je nakon industrije, koja je uzrok 84% emisije, poljoprivreda drugi najveći emiter u Njemačkoj. Prirodnoj bioraznolikosti također prijeti intenzivni uzgoj. Poljoprivreda opterećuje okoliš s dušikom, fosforom i teškim metalima. Pesticidi širokog spektra ne samo da uništavaju parazite, nego ubijaju i druge korisne kukce.

Kao rezultat toga, postoje i negativni učinci na ptice i druge sisavce koji gube svoje izvore hrane. Umjesto ostvarivanja početnog plana o zaustavljanju trendova gubitka vrsta do 2010. godine, sve više i više vrsta nestaje iz agrarnog krajolika.

Emisije dušika prelaze ograničenja Vlade

Autori pišu da su prekomjerna otpuštanja dušikovih plinova u atmosferu i dalje alarmantno visoka, sa 60% emisija podrijetlom iz poljoprivrede. Ipak, višak dušika stagnira na visokoj razini već godinama. U prosjeku ga je 97 kg po hektaru, što premašuje cilj njemačke vlade u okviru strategije održivosti smanjenje na 20 kg po hektaru. Kao rezultat toga, poljoprivreda ima 57%-tni udio emisije dušika u okoliš i najveći je njegov izvor.

Dok Europska komisija trenutno radi na direktivi za daljnje smanjenje emisije dušika u atmosferu, Njemačka još uvijek nije zadovoljila odredbe postojeće Nitratne direktive.

Nedavno je, međutim, njemačka vlada objavila da namjerava postupno smanjiti razinu od 97 kg po hektaru dušika na 50 kg po hektaru, zahvaljujući, dijelom i pritisku Europske komisije. To je cilj za kojeg sepredsjednica UBA, Maria Krautzberger zauzela već mnogo puta.

Početkom siječnja, njemačko Savjetodavno vijeće za okoliš (SRU) podiglo je uzbunu s informacijama o enormnom porastu količine dušičnih stakleničkih plinova u atmosferi koja se mora smanjiti barem za polovinu. Kako bi se postigao taj cilj, predlažu se stroge mjere. "Snižena stopa PDV-a na meso, jaja i mliječne proizvode treba se ukloniti jer skriva stvarne troškove velikih stočarskih sustava", objasnio je SRU. U budućnosti, uzgajivači svinja trebali bi instalirati sustave ispušnih čištača u svojim štalama, a poljoprivrednici bi trebali plaćati kazne pri prelasku maksimalnih razina dopuštene gnojidbe.

Organska poljoprivreda pridonosi zaštiti okoliša

"S jedne strane, konvencionalna poljoprivreda treba slijediti stroža pravila", tvrde autori. "Moraju koristiti dušik i fosfor učinkovitije, ograničiti viškove hrane, ograničiti stočarstvo na određene površine i pažljivije distribuirati gnojiva", kako piše vijeće. Druga preporuka istraživanja je prijelaz na organski uzgoj. To bi moglo dati značajan doprinos smanjenju emisije tvari koje zagađuju okoliš. U međuvremenu, Anton Hofreiter, predsjednik frakcije Stranke zelenih u Bundestagu, uputio je oštre kritike politici ministra poljoprivrede Christiana Schmidta.

"Ministar poljoprivrede je ministar prevencije organskog uzgoja jer napušta ekološki poljoprivredu, unatoč rastućoj potražnji" tvrdi Hofreiter. "Nitrat ministar Schmidt", rekao je, ne vodi računa o kvaliteti podzemne vode i zdravlju te financijskim troškovima njegove nepolitike.