Pretraga tekstova
U knjizi "Eko-povrtlar“ Jean-Martin Fortier savjetuje kako odabrati zemljište, urediti vrt usmjeren na prodaju i obraditi tlo uz odgovarajuću mehanizaciju, objašnjava organsku gnojidbu, početak sjetve u zaštićenim prostorima i izravnu sjetvu...
U mojoj dječjoj sobi u roditeljskom domu bio je ormar s knjigama. Velikim teškim knjigama koje su se zvale enciklopedije. Smeđa-opća. Likovna-crvena. U pradavna vremena, ne tako davno prije wikipedije, ako bi nešto željeli znati o nečemu, o bilo čemu, morali ste skinuti tri sloja prašine s njih i krenuti u potragu.
U istom tom ormaru nekoliko me je naslova privlačilo dugi niz godina. Većinu njih pročitao sam desetljećima kasnije kada više nije bilo ni tog ormara, ni tog stana, a bome ni enciklopedija koje su završile na zelenim otocima.
Drugi naslovi završili su u antikvarijatima, na obiteljskim tavanima ili tko zna gdje. Da skratim, one koje sam uzeo u ruke bile su sjajne, a one kojih smo se riješili bili su - klasici. Stoga nikad ne znaš što se krije na polici s knjigama u tvom domu. Ili bilo čijem domu.
Na polici naše biblioteke u firmi puno je stručnih knjiga, leksikona, udžbenika s fakulteta ili tko-zna-kakvih-sve-vodiča kroz razne grane poljoprivrede. Pokoja zbirka pjesama. No, postoje i naslovi poput "Konstruktivne vijesti“ Ulrika Haagerupa, "Faktologija“ Hansa Roslinga ili "Eko-povrtlar“ Jeana-Martina Fortiera.
Mi ćemo se pozabaviti ovom posljednjom. Fortier, kanadski je poljoprivrednik koji u posljednja dva desetljeća razvija modele uzgoja hrane koji su ekonomski održivi na malim površinama. Njegov praktični rad započeo je u Quebecu, na imanju Les Jardins de la Grelinette, koje vodi sa suprugom Maude-Hélène Desroches. Na svega 1,5 hektara, uspio je proizvesti dovoljno povrća za prehranu više od 200 lokalnih obitelji godišnje. Svoje rezultate postigao je bez korištenja teških traktora ili industrijske opreme, čime je značajno smanjio početne troškove ulaganja i tekuće održavanje.
Temelj njegova rada je biointenzivna poljoprivreda, koja se fokusira na visoku produktivnost po kvadratnom metru kroz sustavno poboljšanje biologije tla i strateško planiranje usjeva.
Filozofija kojom se Fortier vodi sažeta je u krilatici "Uzgajaj bolje, a ne veće“, zastupajući tezu da mala, ali precizno organizirana farma često donosi veći profit od velikih parcela koje nisu maksimalno iskorištene. Umjesto širenja obradivih površina, Fortier ulaže u dizajn vrta, specifične alate i kontinuirano unapređenje plodnosti zemlje.
Osim rada na samoj farmi, Fortier se profilirao kao edukator koji putem instituta Market Gardener dijeli znanje s poljoprivrednicima širom svijeta. Njegova misija uključuje promicanje regenerativne poljoprivrede i stvaranje otpornih prehrambenih sustava koji povezuju vrt i stol.
Prije dvije godine Fortier je gostovao u Zagrebu, prezentirajući svoj rad kroz predavanje "Masters of The Soil“, tijekom kojeg je naglasio kako je "Eko-vrtlar“ : "Knjiga koja daje naputke malom poljoprivredniku kako bez velikih ulaganja postići isplativost proizvodnje na ekološki način“.
Jean-Martin Fortier: Mikrofarme su alternativa prehrambenoj globalizaciji
Izvorno objavljena kao "The Market Gardener 2012.“, ovaj naslov služi kao sveobuhvatan tehnički priručnik za ekološku proizvodnju povrća. Ona nudi konkretan nacrt za uzgoj koji maksimizira prinose bez oslanjanja na velike površine ili skupu mehanizaciju. Autor u knjizi objašnjava kako pomoću biološki intenzivnog uzgoja razviti profitabilno gospodarstvo s minimalnim ulaganjima.
Struktura priručnika vodi čitatelja kroz svaki aspekt poslovanja, počevši od odabira zemljišta, uzimajući u obzir pristup vodi, osunčanost i prirodnu plodnost tla. Jedan od ključnih elemenata koje autor ističe jest standardizacija gredica za sadnju. Standardne dimenzije gredica i razmaka omogućuju bržu obradu, lakšu upotrebu alata i bolju organizaciju radnih procesa na polju.
U poglavljima posvećenima zemljištu, naglašava važnost minimalne obrade umjesto klasičnog oranja. Knjiga nudi i rješenja za upravljanje korovom, štetnicima i bolestima bez upotrebe sintetičkih kemikalija, oslanjajući se na tehnike poput lažnih gredica za sjeme, prekrivanja folijama i fizičkih barijera.
Osim uzgojnih uputa, "Eko-povrtlar“ koju je objavila Planetopija i košta 18,45 Eura, obrađuje i ekonomsku stranu poljoprivrede. Fortier podučava čitatelje kako izračunati troškove, odrediti cijene i efikasno prodati proizvode izravno kupcima putem modela poput zajedničke poljoprivredne podrške (CSA) ili tržnica.
Od objavljivanja postala je ključna literatura za novu generaciju poduzetnika koji u ekološkom uzgoju vide rješenje za probleme industrijske proizvodnje hrane. Stoga, bacite pogled na one prašne police ako ih imate u kući - siguran sam da na njima ima nekih neotkrivenih bisera.
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u tiskanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 1 tjedan
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.