Klice, mikrozelenje i baby salata – u čemu je razlika?

Na prvi pogled sve izgleda slično: mlade biljke i brza berba. Ipak, klice, mikrozelenje i baby salata razlikuju se po načinu uzgoja, vremenu berbe i dijelu biljke koji jedemo, pojašnjavaju iz tvrtke Lokvina d.o.o., specijalizirane za ekološku poljoprivredu.

"Klice uzgajamo bez supstrata, najčešće u staklenci ili klijalištu, često glinenom ili plastičnom, iako to nije idealno za njih, uz puno vlage i redovito ispiranje", napominju.

Spremne su za konzumaciju nakon svega nekoliko dana, prije nego što se razviju pravi listovi, a kod klica jedemo sjeme, korjenčić i mladu stabljiku, te kotiledone (supke) u razvoju, taman dok počnu zeleniti.

Klice – jedemo i sjeme

"Brzo rastu i na prvi pogled djeluju najmanje zahtjevno, ali zapravo traže najviše pažnje tijekom uzgoja", upozoravaju i dodaju da se uzgajaju obično na normalnoj sobnoj temperaturi. Toplina i vlaga pogoduju klijanju, ali i razvoju bakterija, gljivica i plijesni štetnih po naše zdravlje, pa posude, ističu, treba dobro prati, po mogućnosti sterilizirati za svaku novu "turu“, a sjeme i klice redovito ispirati.

I to više puta dnevno, prokuhanom ohlađenom vodo te ih pravilno čuvati. maksimalno 2-3 dana u hladnjaku.

Mikrozelenje – prvi listići i izražen okus

Pojašnjavaju i da se, za razliku od klica, mikrozelenje uzgaja na supstratu – u zemlji, kokosovim vlaknima ili drugoj prikladnoj podlozi. Spremno je za berbu najčešće nakon jedan do dva tjedna, kada biljka razvije kotiledone (supke) a kod ponekih vrsta i prvi listić. Grašak raste i malo dulje, dok se ne razviju prve vitice i nekoliko listića.

"Kod mikrozelenja jedemo stabljiku i listove, dok sjeme i korijen ostaju u supstratu", navode.

Uzgaja se na temperaturama koje odgovaraju pojedinim vrstama jer neke više vole hladnije a neke toplije prostore. Sjeme se posipa po vlažnom supstratu, pritisne rukom i navlaži prskalicom. Idealno je odozgora staviti još jednu posudu tako da je sjeme pritisnuto i u mraku, čak uz teži uteg da ravnomjerno isklija i krene rasti u pravom smjeru.

"Biljke su snažne, nakon nekoliko dana dignut će gornju posudu i uteg! Tada mičemo gornju posudu, a biljke stavljamo na svjetlo", savjetuju.

Dodaju da je idealno umjetno svjetlo (različite boje svjetla za različite namjene, obično S4) koje je namješteno iznad cijele širine posudica. Na suncu ljubičaste biljke postanu smeđe. Kad biljčice dovoljno narastu, režemo ih škarama ili oštrim nožem neposredno iznad supstrata. Rezane biljke mogu se u hladnjaku čuvati 2-3 dana. Ostaci korijenja i supstrat mogu se kompostirati, ali se ne mogu ponovo koristiti za uzgoj.

"Iako je sitno, mikrozelenje često ima vrlo izražen okus. Rotkvica je pikantna, grašak blag i slatkast, suncokret hrskavo orašast, a gorušica ljuta. Brokula nema okus na brokulu, pa ako je jako volite, radije jedite odrasle razvijene biljke", objašnjavaju dodajući da mikrozelenje možemo dodavati u salate, sendviče, tortilje, namaze, jaja i druga jela kojima daje okus, svježinu i boju, a ne služi samo kao ukras.

Baby leaf /baby greens – mlada salata

A baby leaf? On, navode, raste dulje od mikrozelenja. Bere se kada biljka razvije nekoliko pravih listova, ali još nije dostigla punu veličinu. Za uzgoj su potrebne veće i dublje posude, te bogatiji supstrat s malo ekološkog gnojiva, npr. glistinca. Berite samo vanjske listove pa će biljčice dulje rasti. Treba im mnogo svjetla za razvoj.

"Svi već znamo koliko je baby špinat ukusan, a na isti način možemo koristiti i mlade listove salate, rikule, blitve, cikle, kelja i drugih lisnatih biljaka", savjetuju dalje. Najčešće se pritom koriste azijske salatice, raznovrsnih su i bogatih okusa. Baby leaf biljke obično jedemo u većoj količini. Mogu biti pravi prilog obroku, dok se mikrozelenje češće koristi kao dodatak. Čuvaju se kao i drugo povrće, no najbolje ih je što brže pojesti.

"Najjednostavnije rečeno: klice jedemo cijele, mikrozelenju režemo prve listiće, a baby salatu beremo kada biljka već razvije nekoliko pravih listova", ističu razliku.

Na pitanje je li svako sjeme dobro za sve? Kratko i jasno uzvraćaju - nije.

"Mnogi misle da mogu kupiti bilo koje sjeme, posijati ga gusto i nakon nekoliko dana pojesti mlade biljke. Većina sjemena vjerojatno će proklijati, ali to ne znači da je svako sjeme prikladno za uzgoj hrane koju ćemo vrlo brzo pojesti", upozoravaju.

Prije svega, ističu da sjeme ne smije biti tretirano kemijskim sredstvima protiv bolesti i štetnika. Idealno je da je iz ekološkog uzgoja. Treba biti visoke čistoće, klijavosti veće od 95 posto te dolaziti od dobavljača koji provode odgovarajuće higijensko-sanitarne mjere u proizvodnji.

"Takvo sjeme prolazi dodatne kontrole kvalitete te se mikrobiološki testira na prisutnost salmonele, bakterije E. coli i drugih mogućih uzročnika bolesti. Testiranja tog tipa se ne provode na sjemenu za vrtove ili polja", dodaju dalje.

Naglašavaju da su najstroži zahtjevi za sjeme namijenjeno uzgoju klica. Kod klica jedemo cijelu mladu biljku, uključujući i samo sjeme, a topli i vlažni uvjeti tijekom klijanja pogoduju brzom razmnožavanju bakterija. Zato se to sjeme ispituje i na prisutnost gljivica i plijesni, aflatoksina, te štetnih bakterija.

Upozoravaju i da sjeme koje je prikladno za uzgoj mikrozelenja i baby salate nije nužno prikladno i za uzgoj klica pa provjerite što kupujete.

Imaju li klice i mikrozelenje zaista toliko više nutrijenata?

Kažu i da često čuju da mikrozelenje ima i do 40 ili 60 puta više nutrijenata nego odrasle biljke. No to ne znači da svaka vrsta mikrozelenja sadrži 40 puta više svega.

Obično se, pojašnjavaju, radi o većoj količini pojedinog vitamina, minerala ili biljnog spoja u određenoj vrsti biljke, a te količine ovise i o načinu uzgoja, vrsti supstrata i drugim uvjetima u kojima biljke rastu. Neke biljke bolje apsorbiraju pojedine elemente iz supstrata i gnojiva, dok kod drugih nema razlike između mini biljčica i odraslih razvijenih biljaka.

"Treba uzeti u obzir i količinu koju stvarno pojedemo", dodaju. Jer, na tanjur obično stavimo malu šaku klica ili mikrozelenja, a ponekad samo nekoliko listića. S druge strane, salate, brokule, kupusa ili drugog povrća možemo pojesti mnogo više. Tako veća koncentracija hranjivih tvari na 100 grama ne znači mnogo ako smo pojeli samo nekoliko grama.

"Izvažite pa provjerite – uobičajena, prilično velika porcija mikrozelenja servirana kao dodatak hrani ima manje od 1 grama!", ističu iz Lokvine.

Na upit što je onda najbolje uzgajati, uzvraćaju da sve ima svoje prednosti, ali nema potrebe od bilo čega stvarati čudotvornu hranu.

"Klice su najbrže, ali traže najviše pažnje kada je riječ o higijeni. Mikrozelenje daje puno okusa u maloj količini, dok baby salatu možemo pojesti u većoj količini i koristiti kao pravi dio obroka", kazuju.

Na njihovoj web stranici www.lokvina.hr uz svako je sjeme jasno označeno je li prikladno za uzgoj klica, mikrozelenja ili baby salate. Pogledajte ponudu i odaberite sjeme koje najbolje odgovara načinu uzgoja koji želite isprobati.

"Klice, mikrozelenje i baby salata vrijedan su, ukusan i zanimljiv dodatak raznolikoj prehrani, ali nisu zamjena za sezonsko povrće", zaključuju dodajući da najviše smisla imaju kada ih koristimo u malo većoj količini, a ne samo kao nekoliko listića na tanjuru. Pritom je važno odabrati odgovarajuće sjeme, pravilno ih uzgojiti i nakon berbe pravilno čuvati.

Više o sjemenu koje, kako ponosno naglašavaju, prodaju isključivo čisto i netretirano, vrhunske kvalitete s ekološkim certifikatima i garantirano bez GMO-a, doznajte na nekom od niže navedenih kontakata.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor