Pretraga tekstova
Organizirani lakše do znanja i odgovarajućih cijena eko hrane
Zbirnom informacijom Jurke Topol, Jelene Topličanec, Andreja Dominko i Andree Vugrinović o početku rada Klastera ekološke poljoprivrede najavljujemo njegove dalje konkretne aktivnosti. Tako će 6. veljače na Okruglom stolu u HGK biti govora o sredstvima za ekološku i održivu poljoprivrednu proizvodnju.
Suvremeno društvo se fokusira na izazove i mogućnosti vezane za održiv gospodarski razvoj, očuvanje okoliša i bioraznolikosti, život u skladu s prirodom i njenim ciklusima, kvalitetu i zdravlje namirnica koje konzumiramo te zdravlje stanovništva. Ekološka poljoprivreda predstavlja jedan od rijetkih integralnih pristupa rješavanju takvih izazova.
Prilike i izazove koje ekološka poljoprivreda predstavlja u tom kontekstu, predstavio je novoosnovani Klaster ekološke poljoprivrede na konferenciji održanoj 26.11.2013. u Zagrebu. Više od stotinu sudionika pokazalo je zanimanje za stanje u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj, izazove i ograničenja s kojima se susreću ekološki proizvođači u Hrvatskoj, kao i moguća rješenja za njih. Diskusija je pokrila širok spektar tema, poput stanja na tržištu ekološkog sjemena, sadnica i repromaterijala, svrhe djelovanja Klastera, osnivanja eko-tržnica i Grupa solidarne razmjene, važnosti promocije i potencijala izvoza ekoloških proizvoda, kao i mogućnosti financiranja za ekološke poljoprivrednike.
Govornici na konferenciji potječu iz raznih segmenata djelatnosti, direktno i indirektno povezanih s ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u Hrvatskoj, tako da su posjetitelji mogli čuti izlaganja malih proizvođača, udruga, Ministarstva poljoprivrede, ali i financijskih institucija. Tijekom konferencije višestruko je naglašena potreba za uspostavljanjem strukturirane i intenzivne suradnje između svih dionika u području ekološke proizvodnje, od poljoprivrednika, preko dobavljača repromaterijala, sve do prerađivača, trgovaca i kupaca te znanstvenog i financijskog sektora. Tek međusobnim povezivanjem svih dionika u vrijednosnom lancu ekološke poljoprivredne proizvodnje, udruživanjem snaga u svrhu razmjene znanja i informacija, kao i zajedničkog nastupa na tržištu, moguće je očekivati značajnije pomake u daljnjem razvoju ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj te njen pozitivan utjecaj na održivi razvoj.
Klaster ekološke poljoprivrede osnovan je pravo s tim ciljem. Zamišljen je kao mjesto okupljanja ekoloških poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, proizvođača sjemenskog i sadnog materijala, otkupljivača i trgovaca, znanstvenih i razvojnih institucija, banaka, certifikacijskih kuća, turističkih i ugostiteljskih objekata, raznih udruga kao i pojedinaca zainteresiranih za ekološku poljoprivredu te naravno kupaca ekoloških proizvoda. Uz umrežavanje dionika, uže aktivnosti Klastera usmjerene su na informiranje, savjetovanje i izobrazbu članova u svrhu unaprjeđenja njihovih poslovnih kapaciteta. Član klastera može postati svaka fizička osoba kao i svi registrirani pravni subjekti.
Osnivanje Klastera ekološke poljoprivrede znak je pozitivnih kretanja u pogledu proizvodnje hrane, brige za okoliš i korištenja alternativnih izvora energije u Hrvatskoj, kao i indikator da ekološka poljoprivreda ima itekakvu perspektivu za daljnji razvoj.
Foto: depositphotos.com, lunamarina
Autor
Više [+]
Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?