• Mirko Miladinović
  • 10.07.2019. 16:30
  • Osječko-baranjska, Koritna

Kad se želi, nađe se vremena: eko uzgoj pira, lana, heljde nadogradio s dvije pakirnice

Samohrani otac dvoje djece Mirko Miladinović ekološki je proizvođač brojnih ratarskih kultura kao što su pir, lan, heljda, raola, grašak, a zahvaljujući pomoći Osječko-baranjske županije kupio je strojeve koji mu olakšavaju preradu.

Foto: Damir Rukovanjski
  • 1.401
  • 332
  • 0

Mirko Miladinović je ekološki proizvođač ratarskih kultura. Danas ima dvije pakirnice u kojima može pakirati od 100 grama do kilograma i u dvije vrste vrećica, kao i u foliju. Ima i mlin za meljavu pira i ljuštilicu za pir jer se pir prvo mora oljuštiti pa tek onda mljeti u brašno.

"Prošle godine sam dobio subvenciju Osječko-baranjske županije u iznosu od 17 tisuća kuna. Dakle, 50 posto koliko je bilo potrebno za kupnju ljuštilice i mlina za pir. A ove godine sam dobio 30 tisuća kuna kao pomoć za kupnju dva limena silosa kapaciteta 15 kubika za moje proizvode, ali i dio novaca za optički sorter koji po boji odvaja zrno", kaže nam Mirko Miladinović iz Koritne zahvalan na pomoći Županije pri kupnji strojeva koji mu olakšavaju proizvodnju, a koji nam je prilikom posjeta njegova imanja rekao i da planira kupnju još jednog stroja, kojega zovu selektor za čišćenje sjemena.

42 hektara je u ekološkoj proizvodnji

Mirko, od kada je postao udovac, je samohrani otac dvoje djece koji se zajedno s njima radom na imanju bori i u ćudljivoj i teškoj ekološkoj poljoprivredi i uz pomoć brata i njegove obitelji radi 56 hektara zemlje. No, čak 42 hektara je u ekološkoj proizvodnji, a ostalih 14 je u konvencionalnoj. Pakiranja brašna od pira, sjemenki lana, sojina brašna i slično već neko vrijeme srećemo po sajmovima i uvijek nam je bila želja da dođemo i vidimo kako se to prerađuje i tko to uopće proizvodi jer doista ove proizvodnje i namirnice koje su se nekada mnogo više koristile u slavonskim domaćinstvima, više toliko i nema.

"Radim pir za izvoz, ali i stočni grašak, uljanu rotkvu i raolu, ali sjeme za zelenu gnojidbu. To su i inače dobre pretkulture za pir, pa vrtim te kulture. Imao sam i ekološki lan, a spremam se za proizvodnju ekološke heljde", priča nam Mirko pokazujući strojeve koje koristi u svojoj proizvodnji.

vf
Ima dvije pakirnice u kojima može pakirati od 100 grama do kilograma i u dvije vrste vrećica, kao i u foliju

"Sjeme pira nabavljam u Mađarskoj i sijem žitnom sijačicom. S tom proizvodnjom sam zadovoljan. Nema prskanja, a gnojidba je s onim sredstvima koji imaju certifikat za upotrebu u ekološkoj proizvodnji. S korovima nema problema jer je pir dosta visok i guši ih. U dosadašnjoj praksi imao sam prinos od 2,5 do četiri tone po hektaru s nekim, da tako kažem, minimalnim ulaganjima. Prošle godine sam primjerice imao četiri tone", ističe naš domaćin koji od pira pravi brašno za kruh, tijesto i ističe da se radi o brašnu koje je veoma zdravo i ne škodi bolesnima i osjetljivim na celijakiju.

Probao i sa slanutkom, no zbog kiše nije uspjelo

Lan obitelj Miladinović u svom programu ima već treću godinu i od prošle godine je i ta kultura u ekološkoj proizvodnji. Lan prerađuje u laneno ulje, ali upotrebljava se i kao zrno te mljeven. Lan se sije krajem ožujka, a skida se nakon 90 dana, odnosno ova sorta koju sije ima takvu agrotehniku i ove rokove proizvodnje. Kod lana nema napada bolesti. Sije se sijačicom za pšenicu u gusti sklop, a jedino postoji nešto brige oko korova.

"Nešto sam prodavao na veliko, a u biti sada sam prodajem. Nešto meljem, ali plan je ipak najviše u proizvodnji lanenog brašna i pakiranju zrna", kaže Miladinović koji je ove godine posijao i šareni suncokret kojega bi upravo novonabavljenim strojevima ljuštio i išao na tržište. Dodaje i kako je ove godine probao proizvesti slanutak, ali zbog previše kiše nije uspio no neće odustati pa će probati ponovno.

Sada Mirko Miladinović ima dvije pakirnice u kojima može pakirati od 100 grama do kilograma i u dvije vrste vrećica, kao i u foliju. Ima i mlin za meljavu pira i ljuštilicu za pir jer se pir prvo mora oljuštiti pa tek onda mljeti u brašno. Ovaj poduzetni Slavonac ističe da je trenutno jako okupiran proizvodnjom sjemena za zelenu gnojidbu. To je ono što prodaje direktno proizvođačima, a tu se radi o raoli, stočnom grašku, uljanoj rotkvi.

vd
U ekološkoj proizvodnji Mirko Miladinović koristi klasične strojeve

Sve je počelo viškom slobodnog vremena zimi

Miladinović postrno sije i heljdu i to je upravo posao koji je obavljao ovih dana jer je, dok smo ga posjetili, vršio grašak nakon kojega ide heljda u tlo.  Zašto uopće prerada, pitali smo se i čim smo krenuli u posjetu Miladinović u Koritnu, selo u blizini Đakova, odmah smo ga upitali.

"Vidio sam da preko zime imam četiri do pet mjeseci slobodnog prostora i to sam htio iskoristiti. No, i sve više ljudi koristi integralno brašno, ili su alergični, pa sam se i okrenuo proizvodnji kultura specifičnih za ta područja ljudskog života. U planu je mljeti i kukuruz žuti, i bijeli za brašno i krupicu, a mogu mljeti sve moje proizvode konoplje, aronija i drugo, te iz pogača kada se iscijedi ulje kao što je konoplje, oraha i slično. A moći ću raditi i uslužno. U biti to su bili razlozi, ali ipak najviše zbog dijela godine u kojem imam dosta slobodnog vremena."

U radu pomažu i djeca te brat s obitelji

Ističe i kako mu i djeca sve više pomažu, a i sin je student prve godine poljoprivrede, dok je kćer srednjoškolka, tako da se i oni sve više uključuju u posao u kojem s njim radi i brat s njegovom obitelji. Ekološku proizvodnju u kojoj je od 2009. godine nadzire tvrtka Bioinspekt.

"U ekološku proizvodnju sam upisao table koje imam u zakupu od države, a onda i dvije manje parcele koje su moje. To je sve jednostavna proizvodnja i gledam da sjetve budu u jesen, ili u rano proljeće. U ekološkoj proizvodnji najvažnija je zelena gnojidba i onda pratim plodorede. Za ekološku proizvodnju koristim klasične strojeve, osim jednog štrigla za korove za kojeg možemo reći da je ipak tu samo zbog eko ratarstva", kaže Mirko Miladinović.


Fotoprilog


Tagovi

Koritna Mirko Miladinović Uzgoj pira Uzgoj lana Prerada Brašno Uzgoj heljde Zelena gnojidba Ekološka proizvodnja


Autor

Damir Rukovanjski

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.


Partner

Osječko-baranjska županija

Trg Ante Starčevića 1, 31000 Osijek, Hrvatska
tel: +385 (0) 31 200 588, e-mail: poljoprivreda@obz.hr web: http://www.obz.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi