Ukupno je u 2018. pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj bilo 103.166 hektara poljoprivredne površine, više nego trostruko više nego u 2012. godini.
Hrvatska je uz Bugarsku najviše povećala poljoprivrednu površinu pod ekološkim uzgojem u razdoblju od 2012. do 2018. godine među zemljama Europske unije, pokazuje u srijedu objavljeno izvješće europskog statističkog ureda.
Ukupno je u Europskoj uniji u 2018. pod ekološkim uzgojem bilo 13,4 milijuna hektara, odnosno 7,5 posto ukupne aktivne poljoprivredne površine, navodi Eurostat.
Time je u razdoblju do 2012. do 2018. povećana za 34 posto.
U Eurostatu napominju da poljoprivredna površina pod ekološkim uzgojem predstavlja zbroj 'područja u postupku konverzije' i "certificiranih područja". Postupak konverzije uvjet je za dobivanje ekološkog certifikata, a "može trajati dvije do tri godine, ovisno o poljoprivrednoj kulturi", navodi se u priopćenju.
Među zemljama EU-a najveći je udio poljoprivredne površine pod ekološkim uzgojem u 2018. imala Austrija, gotovo četvrtinu. Slijede Estonija i Švedska s petinom udjela ekološke u ukupnoj poljoprivrednoj površini.
U Italiji, Češkoj i Latviji bio je nešto niži od šestine, a u Sloveniji je pod ekološkim uzgojem bila desetina ukupne površine.
Hrvatska je sa 6,9 posto udjela u 2018. u skupini s Njemačkom, Francuskom i Belgijom. Ukupno je u 2018. pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj bilo 103.166 hektara poljoprivredne površine, više nego trostruko više nego u 2012. godini.
Time se Hrvatska zajedno s Bugarskom svrstala na čelo zemalja EU-a koje su od 2012. do 2018. najviše povećale poljoprivrednu površinu pod ekološkim uzgojem. Samo su dvije zemlje u razdoblju od 2012. do 2018. bilježile smanjenje ekološke poljoprivredne površine - Velika Britanija, za nešto više od petine, i Poljska, za više od četvrtine.
Najveću je ukupnu poljoprivrednu površinu pod ekološkim uzgojem u 2018. imala Španjolska, ukupno 2,2 milijuna hektara i udjelom u ukupnoj ekološkoj poljoprivrednoj površini u EU od 16,7 posto.
Na drugom je mjestu Francuska s dva milijuna hektara i udjelom od 15,1 posto. Treće mjesto pripada Italiji s 1,95 milijuna hektara i udjelom u europskoj ekološkoj poljoprivrednoj površini od 14,6 posto.
Među zemljama s velikim udjelima izdvajaju se još Njemačka s 9,1 posto, Austrija sa 4,8 posto i Švedska sa 4,5 posto. Poljska je na devetom mjestu s 3,6 posto udjela u ukupnoj ekološkoj poljoprivrednoj površini u EU, pokazuje izvješće Eurostata.
Izvori
Tagovi
Darko Pešutić ima pet tisuća sadnica šipka, a pekmez koji proizvode posebna je priča
Sjeme - početak i kraj svakog vrta. Koje su prednosti korištenja sjetvenog puža?
Dodijeljene nagrade, ovo su najbolji EU ekološki proizvođači u 2025. godini
Festival Naša dobra hrana okupio istomišljenike o održivom uzgoju hrane
Sjeme - početak i kraj svakog vrta. Koje su prednosti korištenja sjetvenog puža?
Festival Naša dobra hrana okupio istomišljenike o održivom uzgoju hrane
Deveto izdanje festivala "Naša dobra hrana“
Dodijeljene nagrade, ovo su najbolji EU ekološki proizvođači u 2025. godini
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Hvala na datoj mogućnosti da kažem dio tužne istine , da Ministarstvo poljoprivrede od 2001 u ime Vlade predlaže zastupnicima takozvanog Hrvatskog Više [+]
Marta Radić
prije 5 godina
Ekološka proizvodnja zasigurno daje manje prinose od konvecionalne. Za Ekološku proizvodnju dobijaju se poticaji, to znaći da se držite normi koje u procesu proizvodnje ne zagađuju okoliš , laički rečeno. Ne dobivate poticaj za ekološki proizvod , to je druga prića. Ekološka proizvodnja u praksi nemora dati ekološki proizvod iako tome je svrha. U RH , ekološka i konvencionalna proizvodnja , odvijaju se na istom području , što je veliki problem.
Đuro Japaric
prije 5 godina
Ne može se sa takozvanom ekološkom poljoprivredom proizvesti hrana za sve veću populacije ! U nekim granama ( pašnjački uzgoj stoke ) moguće je proizvesti maksimalno zdravu hranu , jasno ako stoka ne jede dopunski GMO žitarice !
Denis Ostrihon
prije 5 godina
Ekološki uzgoj je budućnost planete samo ne ovakav model koji imamo danas. Treba se sve podići na jednu višu razinu korištenjem permakulturnog i biodinamičkog principa . Danas vizualno nasadi voćaka izgledaju isto ekološki i konvencionalno hektari nasada jedne vrste , košnja i malčiranje Gdje je tu glavna stavka uspješnog ciklusa zivota BIORAZLIČITOST i samoodrzivosti zivotinjskog i biljnog svijeta . Svaka čast pojedincima koji dokazuju da je moguće proizvoditi ekoliški na jednoj višoj razini. Ljudi istih razmišljanja se moraju udruziti pomagati jedni drugima zajednički traziti nove načine uzgoja istrazivati i izlaziti na trzište. Proizvod koji dobijemo svojim radom pretvoriti u više proizvoda a ne prodati na veliko.
Stjepan Žunac
prije 5 godina
U vrhu smo u onome u čemu se može najviše muljati ...
Đuro Japaric
prije 5 godina
Dio > ekoloških > površina u RH su iz razloga poticaja ! Samo na nekim ekološki posađenim voćnjacima , uroda neće biti puno godina , jer na primjer ekološki orasi sa ekološkom tehnologijom i održavanjem ne rastu !
Marta Radić
prije 5 godina
Tko god što mislio , pozitivana vijest...