Europljani zaslužuju bolju agrarnu politiku

Istraživanja u organskoj poljoprivredi i razmjena iskustava ohrabrit će farmere kako bi krenuli prema osnivanju otpornijih sustava gospodarenja, pišu Bart Staes, José Bové i Martin Häusling, članovi EU parlamenta ispred stranke Zelenih.

Industrijska poljoprivreda ima velik problem. Nikada prije nije se proizvodilo toliko hrane. Unatoč tomu, postoji više od 800 milijuna ljudi koji su pothranjeni, a naši osnovni resursi kao što su voda, tlo i biodiverzitet se nepovratno gube. Monokulture i tvornička poljoprivreda trebaju stalnu njegu protiv bolesti i štetočina. Tlo je iscrpljeno nakon previše godina eksploatacije, nutrijenata u tlu nedostje pa čak i uz upotrebu sintetskih gnojiva, produktivnost se ne može podići, ali ni održati na sadašnjoj razini.

Europa nastavlja po starom

Što manje tlo može osigurati uravnoteženu ishranu biljaka i samoobranu našim žitaricama i životinjama koje uzgajamo, to se više unos agrokemikalija pretvara u veliki biznis rezerviran za samo nekoliko agrokompanija.

Iako je Europska komisija priznala da biodiverzitet tla i agroekoloških sustava brzo propada, nisu uhvatili priliku da promijene reformu Zajedničke poljoprivredne politike i krenu prema promjeni paradigme. Europa nastavlja po starom i usmjerava se na biotehnologiju i intenzifikaciju poljoprivredne industrije.

Za promjenu trebamo istraživanje, smatraju Zeleni. I dok dominantna agroindustrijska znanost i istraživačka praksa tretiraju žive organizme i ekosustave kao sirovi materijal, agroekološka istraživanja nude drugačiji način poboljšavajući žive sustave unutar proizvodnje, uzimajući u obzir granice dostupnosti resursa i potencijala regeneracije resursa. Organska poljoprivreda je dobra polazna točka za ovaj pristup.

Nedostatna ulaganja u istraživanja dobrobiti eko uzgoja

Potražnja za organskim proizvodima, kao i njihova potrošnja, ubrzano rastu, dok proizvodnja ne može zadovoljiti potrebe tržišta. Možemo reći da eko proizvodnja danas pati od nedostatka pozornosti. Tu su i ideološke, ekonomske i istraživačke barijere koje sprečavaju razvoj održivog sustava poljoprivrede. Kako bi dali odgovor na ta pitanja, Zeleni su proveli studiju o namjeni sredstava EU fondova predviđenim istraživanjima koja su ključan element za razvoj novih smjerova u proizvodnji. Rezultati su pokazali da većina javnog novca ide u razvoj biotehnologije koja je za farmere skupa i ograničava ih na uporabu kemijskih sredstava.

Kada će Europska komisija ozbiljno podupirati organski uzgoj?

U više navrata Europska komisija je priznala mnoge dobrobiti organske poljoprivrede, no u novoj verziji Zajedničke poljoprivredne politike, organska poljoprivreda je izuzeta kao obvezna mjera ozelenjavanja, pod izlikom da služi usmjeravanju održivoj budućnosti poljoprivrede. Osim što otvara mogućnost farmerima da se odupru eksploatacijskoj strukturi agroindustrije, može im pomoći vratiti kontrolu nad resursima, smatraju predstavnici Zelenih u europarlamentu.

Bottom-up istraživanja baziraju se na očuvanju i razvoju vlastitog autohtonog sjemena i životinjskih vrsta prilagođenih regionalnim klimatskim uvjetima i lokalnim potrebama. Radi se, kažu, o zaradi prihoda iz prehrambenog lanca kojim danas nepravedno dominiraju trgovački lanci. Ako preživimo društvenu krizu u kojoj se nalazimo, i poljoprivrednici će naći svoj put do održive poljoprivrede.