Pretraga tekstova
Novo istraživanje je pokazalo da ekstrakt ima odlično djelovanje protiv gljivica i bakterija.
U nedavnom istraživanju dokazano je da se ekstrakt korijena sladića Glycyrrhiza glabra može koristiti kao fungicid i baktericid, objavljeno je u APS Journals. Odličan je protiv plamenjače, krastavosti i drugih bolesti.
Ovaj grm vodi porijeklo iz Azije i Mediterana, a pripada porodici mahunarki. Od davnina se koristi u narodnoj medicini. Komercijalno služi kao prirodni zaslađivač i aditiv za okus u duhanskoj, fitofarmaceutskoj i konditorskoj industriji, u kozmetici, a sada je otkrivena primjena u poljoprivredi.
Zabrinutost zbog rizika upotrebe pesticida i njihovog utjecaja na neciljne organizme stimulira razvoj i primjenu ekološki prihvatljivih proizvoda. U ovom istraživanju su u tu svrhu korišteni listovi sladića. Testirano je njegovo djelovanje kao fungicida i baktericida. Ispitivao se njegov utjecaj na na virulenciju patogenom bakterijom Pseudomonas syringae prema modelnoj biljci uročnjak (Arabidopsis thaliana), kao i uzročnici bolesti na rajčici koja izazivaju Clavibacter michiganensis, Xanthomonas campestris i Phytophthora infestans.
Riječ je o uzročnicima vrlo teških bolesti rajčice koji mogu dovesti do propadanja kompletnog usjeva.
Tako je Pseudomonas syringae uzročnik crne pjegavosti lišća i krastavosti plodova, Clavibacter michiganensis izaziva uvenuće biljaka, dok Xanthomonas campestris izaziva pojavu bakterijske pjegavost lišća i krastavost plodova. Najpoznatije oboljenje izaziva gljivica Phytophthora infestans, riječ je o plamenjači.
Sladić se koristi kao prirodni zaslađivač i cijenjen je u narodnoj medicini
Rezultati pokazuju da ekstrakt lista sladića modulira imunološki odgovor biljaka na patogene, uključujući reakcije na bazi salicilne kiseline i etilena. Ekstrakt lista može biti efikasna alternativa u ekološkoj i integriranoj poljoprivredi i doprinijeti smanjenju upotrebe bakra i upravljanju otpornošću.
Da je sirovi materijal lista vrlo efikasan u kontroli gljivičnih i biljnih patogena oomiceta, koji inhibiraju infekcije visoko važnih agronomskih biljaka, dokazano je u studijama Scherf et al. 2012., Schuster et al. 2010. i Treutwein et al. još 2010. godine.
Rezultati pokazuju da ekstrakt lista inhibira proliferaciju, odnosno spriječava umnožavanje bakterija in vitro. U tu svrhu uročnjak i rajčica su izloženi kulturama patogena. Tretman različitim koncentracijama ekstrakta pokazao je da i vrlo mala količina učinkovito inhibira rast bakterija.
Korištena naslovna fotografija podliježe Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: paradajz, poma, pomidora, kavoda/kavada | Engleski naziv: Tomato | Latinski naziv: Lycopersicum esculentum
Rajčica je jednogodišnja biljka iz porodice Solonaceae. Uzgaja se u plastenicima, staklenicima i na polju. Dijeli se na srednje ranu i kasnu. Ima dobro razvijen vretenast korijen... Više [+]Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?