Ekoproizvodnju koče lobiji

U sljedećih pet godina Vlada planira povećati površine pod ekološkom proizvodnjom za šest i pol puta. Tako bi umjesto sadašnjih 14 tisuća hektara ekološka proizvodnja 2016. godine trebala zauzimati 90 tisuća hektara.

Ekološka proizvodnja odvijala bi se tako na osam posto ukupnih poljoprivrednih površina. Trenutačno pokriva nešto više od jedan posto. Hrvatska bi tek u 2016. godini dosegnula udjel ekološke proizvodnje koji je susjedna Italija imala 2008. godine i bila bi još daleko ispod Austrije koja je još prije tri godine imala ekološku proizvodnju na 16 posto svojih ukupnih poljoprivrednih površina.
Te 2016. godine, predviđa Vlada u svome Akcijskom planu razvoja ekološke proizvodnje, u Hrvatskoj će biti pet tisuća registriranih ekoloških proizvođača, što je pet puta više od sadašnjih tisuću proizvođača.
Vlada u tom planu ističe 16 akcija kojima će potaknuti ekološku proizvodnju od stvaranja povjerenstva za provođenje plana, jačanja ekološke proizvodnje po regijama, usklađivanja pravnog okvira s EU standardima, jačanja inspekcijskih službi i sličnog. Ne bi u tomu bilo ništa čudno da većina smetnji razvoju ekološke proizvodnje nije zapravo stvorena zbog onoga što su činile ili nisu učinile državne institucije. Između ostalog, spominje se da je jedna od uočenih opasnosti za razvoj ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj i to što snažan lobi konvencionalnih proizvođača uvjetuje raspodjelu sredstava i poticaja u poljoprivredi.

Vlada se na to žali kao da ona nije ta koja odlučuje o preraspodjeli sredstava. Napominje se i da je poljoprivrednim proizvođačima nedostupan kapital za ulaganje jer ne postoji nacionalna agrobanka, koju obećava osnovati cijelo desetljeće. Žali se Vlada i na to da ekološki proizvođači imaju ograničene količine plavog dizela, kao da nije ona ta koja odlučuje o tomu. Ekološku proizvodnju koči i postojanje "kulture" neplaćanja među gospodarskim subjektima ali i to što inspektori rijetko kažnjavaju konvencionalne proizvođače koji se koriste oznakom "eko" i "bio" iako ne prodaju ekološke proizvode.

Hrvatska javnost, uvjereni su u Vladi, ima pozitivan stav prema ekološkoj proizvodnji, ali zbog nedostatka prerađivačkih kapaciteta uglavnom može kupiti voće ili povrće, dok hrana koja je rezultat prerade stiže iz uvoza. Uz to kao prepreku ekološkoj proizvodnji vide i ulazak GM hrane u Hrvatsku bez obzira na protivljenje javnosti, iako su baš vlasti u proteklih desetak godina stvorile uvjete za ulazak GM hrane u Hrvatsku.

Autor: Jagoda MARIĆ