• OPG Božana Marić
  • 16.01.2019. 07:30

Ekološka poljoprivreda i vrhunski kulen - potencijali koji i mlade mogu zadržati na zemlji

Na 76 hektara vlastite zemlje i 80 hektara u zakupu obitelj Marić bavi se ekološkim uzgojem pšenice, pira, suncokreta, kukuruza, lucerne, soje, japanskog graha, zobi, tritikala i izvozi ih u Njemačku, Austriju i Dansku. Uzgajaju i svinje, a u svemu im znatno pomaže potpora kroz podmjeru 11.2. Programa ruralnog razvoja.

Foto: fotoalbum Joze Marića
  • 1.068
  • 118
  • 0

Velika upornost i ljubav prema poljoprivredi glavne su odlike poljoprivrednika Joze Marića iz Bilja kod Osijeka te ujedno i najveća motivacija za rad. Sa suprugom Božanom, koja je nositeljica OPG-a, obrađuje gotovo 156 hektara zemlje i bavi se ekološkom poljoprivredom, koristeći se IAKS mjerom 11 odnosno podmjerom 11.2. Programa ruralnog razvoja "Plaćanja za održavanje praksi i metoda ekološkog uzgoja". Kaže da je potpora nužna i dragocjena. Kao najmlađi od devetero djece odmalena je zavolio rad na zemlji i život na selu, što je prenio i na svoju djecu, iako je, kako kaže, u životu sve ostvario na teži način.

Mukotrpno do posjeda

"Prije Domovinskog rata vlastitim sam radom stekao zemlju, strojeve, vozila, klaonicu, veliku kuću u Bilju i mesnicu u Osijeku, lijepo se živjelo i radilo, međutim zbog rata smo ostali bez svega pa smo morali krenuti ispočetka. Baš kao i moji roditelji koji su rodom iz Bosanske Posavine i ja sam sve u životu stekao radom i trudom. Nadam se da će nam ono što smo izgubili u ratu država ipak nadoknaditi kroz natječaje za dodjelu zemlje. To je ujedno prilika da zadrži nas i našu djecu na zemlji", govori Marić koji ipak ne dopušta crnim mislima da ga paraliziraju, nego koristi rad kao svojevrsnu terapiju i jedini put prema boljitku.

Nositeljica gospodarstva Božana Marić

Na 76 hektara vlastite zemlje i 80 hektara u zakupu bavi se ekološkim uzgojem pšenice, pira, suncokreta, kukuruza, lucerne, soje, japanskog graha, zobi, tritikala… i izvozi ih u Njemačku, Austriju i Dansku. Uzgaja i svinje, koje hrani čičokom, lomom žitarica i uljarica, a ima i nove planove.

Ekološke žitarice i kvalitetne svinje

"Križali smo svinju fajfericu s hempširom i tako dobili svinje koje brže rastu, a meso im je ukusnije i sočnije. Imamo ih četrdesetak za sada, a nakon što se registriramo za izradu suhomesnatih proizvoda, namjeravamo povećati proizvodnju i otvoriti prodajne centre u Bilju i u Osijeku te kulene prodavati i na jadranskoj obali i diljem Europe. Za sada proizvodimo meso i suhomesnate proizvode za obitelj i širi krug prijatelja, a kvalitetu tih proizvoda dokazali smo na raznim natjecanjima gdje smo osvajali medalje. Recimo, na Kulenijadi u Jagodnjaku 2016. godine bili smo šampioni u kvaliteti baranjskog kulena. Naše svinje ne jedu koncentrate, nego lom od žitarica i uljarica, a zbog njih smo počeli uzgajati i čičoku. To je vrhunsko meso, a za izvrstan kulen potrebni su još dobra paprika i domaći češnjak.

Treba znati i kako se sastojci miješaju te koliko moraju stajati. Kulene sušimo na hladnom dimu trešnje, šljive, crvene vrbe, gloga, bukve i bukove piljevine, koji propuštamo kroz kamen. Naopako ih vješamo da se što bolje ocijede, a zatim okrenemo. Ekološki proizvedenim žitaricama te uzgojem svinja i proizvodnjom kulena zatvaramo krug. Želimo ići ukorak s Europskom unijom pa se nadam da ćemo uspjeti povući sredstva iz EU, a bilo bi dobro i da država jamči za nas. Od Osječko-baranjske županije lani smo dobili 25 tisuća kuna za kupnju strojeva za preradu mesa, kako bismo modernizirali proizvodnju. To je velika pomoć, bilo bi dobro kada bi takvih sredstava bilo što više“, mišljenja je Marić.

Napomenuo je da čeka natječaje i za druge mjere Programa ruralnog razvoja kako bi izgradio veće skladište za zbrinjavanje uljarica i žitarica tijekom žetve, nestrpljivo čeka i natječaje za dodjelu zemlje, potporu za električnu ogradu kojom bi ogradio oranice i livade kako bi svinje mogle nesmetano pasti, bez opasnosti od čagljeva i drugih divljih životinja. Drži da bi njive trebale imati hidrante za navodnjavanje i pranje kotača radnih strojeva.

Vlastitim primjerom djecu privukao poljoprivredi

O planovima Marić govori s velikim entuzijazmom, a najviše ga veseli što je tu strast prenio i na svoju djecu. Tako kći Ana studira agroekonomiku na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti i namjerava nastaviti obiteljski posao, kao i četrnaestogodišnji sin Karlo koji već sada uživa raditi na zemlji.

"Sin radi sa mnom ravnopravno, hrani stoku, zna voziti traktor i kombajn, a također izrađuje kulene pa je i sam osvajao nagrade na natjecanjima. Svaki ili barem svaki drugi dan, uz svoje školske obveze, provede sa mnom barem pola sata radeći, da vidi kako izgleda bavljenje poljoprivredom i da zna da se to mora. Ne možeš danas nahraniti svinje, a sutra ne. Najbolje ću ga naučiti svojim primjerom. Nema smisla da mu išta govorim, ako se ja ponašam drukčije. Bude teških dana, recimo kada moramo uklanjati snijeg i razbijati led da dođemo do vode, ali uglavnom nam je rad užitak. Pri radu nam pomažu i prijatelji, a zanimljivo je kako je kopače teško naći, gotovo da ih svijećom moram tražiti. Ako i nađem nekoga tko želi kopati, to su uglavnom žene u dobi od oko 65 godina, dok mlade kopanje izgleda ne zanima. Ako se neki mlađi i odazovu, ne žele doći rano u zoru, jer ne znaju kako je raditi kad sunce prži pa što si napravio do 10, 11 sati, napravio si. Zato mi je posebno drago što moja supruga i djeca to razumiju.  

Križali su fajfericu s hempširom

Imamo i dva konja za svoju dušu i fijaker pa se rado provozamo po Bilju i Kopačevu, a kad je snijeg konje upregnemo u sanjke. Katkad gdje ne može traktor – rukom posijemo pa konjem drljamo. Napravili smo i mali ribnjak na kojem plove guske… Baš volimo svoje imanje. Kći namjerava posaditi voćnjak i uzgajati kruške za rakiju i orah. Tako ćemo kompletirati ponudu“, rekao je Jozo Marić uza smijeh pa dodao kako na primjeru vlastite obitelji želi dokazati da ne mora biti istinita nova poslovica koja kaže da na mladima ostaje svijet, a na starima posao.

Inače, potpore u podmjeri 11.2 iznose za oranice 289,92 EUR /ha, trajni nasad 723,48 EUR /ha, povrće 480,78 EUR /ha te trajni travnjak 258,28 EUR/ ha. Potpora je bespovratna u vidu godišnjeg plaćanja po hektaru kao nadoknada korisniku zbog gubitka prihoda i dodatnih troškova koji su rezultat usklađivanja sa posebnim uvjetima, a koji nadilaze minimalno propisane uvjete.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

OPG Božana Marić Jozo Marić Ekološka proizvodnja Fajferice Kule Pir Pšenica Ruralni razvoj IAKS


Autorica

Melita Berečić

Melita Berečić

Melita je dugogodišnja novinarka i obrađivala je razne novinarske teme. Zaljubljenica je u prirodu i ekološku poljoprivredu.


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6408 144, web: http://ruralnirazvoj.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi