Pretraga tekstova
Većina zemlje i posjeda na kojima se uzgaja organski, čak 83 posto, nalaze se u 15 "starijih" članica Europske Unije, kao što su Francuska, Italija, Njemačka, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Sudeći prema statistikama Europske unije, sektor organske poljoprivrede je u zadnjih deset godina u konstantnom porastu, sa oko 500.000 novih hektara godišnje. U 2011. godini, Europska Unija imala je 9,6 milijuna hektara zemlje pod organskim uzgojem, a registriranih farmi i organizacija bilo je preko 186.000 u tadašnjih 27 zemalja članica.
U procesu organskog uzgoja, parcele zemlje se redovno odmaraju, ne zloupotrebljavaju se resursi, životinje ili ljudi. Nedavno je nakon opsežnog četverogodišnjeg istraživanja ustanovljeno da povrće i voće iz organskog uzgoja sadrži i do 40 % više antioksidanasa nego njihovi ekvivalenti iz uobičajene proizvodnje, a mlijeko iz biološkog uzgoja sadrži čak 90 % više antioksidanasa nego obično mlijeko te da hrana iz biološkog uzgoja ima bitno više hranjivih sastojaka od klasično proizvedene hrane.
Statistike također pokazuju da su poljoprivrednici koji se odlučuju na organski uzgoj u pravilu mlađi u odnosu na klasične poljoprivrednike. U 2010.godini, 61,3 % organskih proizvođača bilo je mlađe od 55. Također, većina zemlje i posjeda na kojima se uzgaja organski, čak 83 %, nalaze se u 15 starijih članica Europske Unije, kao što su Francuska, Italija, Njemačka, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Ipak, i 12 zemalja koje su pristupile Uniji nakon 2004. godine, od trenutka pristupanja bilježe porast organske proizvodnje.
Između 2003. i 2010. godine broj organskih farmi udeseterostručio se, a organska proizvodnja porasla je za 13 % godišnje. U organskoj proizvodnji najveći postotak, 45 % čine trajni pašnjaci, zatim slijede žitarice sa 15 %, trajni nasadi sa 13 %, a uzgoj životinja obuhvaća samo 1 % proizvodnje.
Europska Komisija izdala je prijedloge za nova rješenja za organsku proizvodnju u ožujku ove godine, a za cilj imaju jačanje proizvodnje i usklađivanje zakonodavstva na svim područjima. Dacian Ciolos, član Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj izjavio je kako Komisija teži boljoj i mnogobrojnijoj organskoj poljoprivredi, stjecanju povjerenja potrošača u organske proizvode te uklanjanju prepreka za razvoj organske poljoprivrede.
Proizvođači mogu podnijeti zahtjev za etiketiranje svojih proizvoda kao organskih, kako bi informirali svoje potrošače kako je njihov proizvod proizveden u skladu sa pravilima organske proizvodnje. Europski revizijski sud je pozvao na strožu provedbu propisa organske proizvodnje. Naime, za neke od proizvoda etiketiranih kao organskih, nakon analize ispostavilo se da sadržavaju pesticide, antibiotike, hormone rasta i slično.
U Hrvatskoj su Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji bilja i životinja usklađena pravila sa zakonodavstvom Europske Unije. Pod ekološkim režimom proizvodnje kod nas je manje od 2 % ukupnih poljoprivrednih površina, što je višestruko manje od većine europskih zemalja. Ipak, naši proizvođači imaju puno više problema sa plasiranjem takvih proizvoda na tržište nego europski kolege. Naime, takva proizvodnja nije masovna, zahtijeva više uloženog truda, a u konačnici daje manji urod. To sve dovodi do više cijene finalnog proizvoda kojeg ljudi ponekad jesu, a često i nisu spremni više platiti.
Foto: depositphotos.com
Tagovi
Organska proizvodnja Eko proizvodnja Europska Komisija Dacian Ciolos Organski uzgoj Mladi poljoprivrednici Mlijeko Povrće. Voće Trajni pašnjaci Žitarice Trajni nasadi Jačanje proizvodnje Usklađivanje zakonodavstva Dacian Ciolos Ruralni razvo
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !