Od ekoloških proizvoda, potrošači najčešće kupuju voće i povrće, kruh i ostale proizvode od žitarica, mlijeko i mliječne proizvode, maslinovo ulje, med, ocat, jaja i sokove, kaže inženjer agronomije Zlatko Pavičić.
Ekološka poljoprivreda je poduzetnička niša za mlade poljoprivrednike. Glavni razlog za to jest što proizvodnja ekoloških proizvoda zaostaje za njihovom potražnjom, istaknuto je na konferenciji Poduzetništvo mladih u poljoprivredi, ruralni razvoj - budućnost RH.
Konferenciju je u Zadru organizirala Udruga Mladi poduzetnik Hrvatska, uz potporu Zadarske županije i u suorganizaciji Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije te Udruge za ruralni razvoj Ravni kotari organizirala.
Sadašnji podaci govore kako je hrvatskoj poljoprivredi hitno potrebno pomlađivanje. OPG je u Hrvatskoj najčešće domaćinstvo u kojem živi stariji bračni par, nositelj je muškarac iznad 60 godina sa završenom osnovnom školom, gospodarstvo se bavi miješanom proizvodnjom na površini nešto većoj od pet hektara, ukupna vrijednost proizvodnje je 75.000 kuna i ostvaruje potpore od oko 14.000 kuna.
Ovu opću sliku iznio je ing. agronomije Zlatko Pavičić. Pavičić smatra kako mladi imaju više šanse za uspjeh u poljoprivredi zbog veće fleksibilnosti, poznavanja suvremenih tehnologija i željom za umrežavanje. Eko proizvodnja je ciljano tržište.
"Najviše se zemlje na ekološki način obrađuje u Osječko-baranjskoj županiji, 8.426 hektara, a slijedi je Splitsko-dalmatinska županija gdje se na eko način obrađuje 5.711 hektara. Od ekoloških proizvoda, potrošači najčešće kupuju voće i povrće (31,2% od ukupne potrošnje), kruh i ostale proizvode od žitarica (29,4%), mlijeko i mliječne proizvode (21%), maslinovo ulje (15%), med (3%), ocat, jaja i sokove.
Redoviti potrošači kažu kako najčešće ekološke proizvode kupuju direktno od proizvođača (34%), u specijaliziranim trgovinama ((27,4%), u supermarketima (23,5%), te najmanje na tržnicama (15,1%)", kratak je presjek tržišta eko proizvodima koji je dao Pavičić.
Poznate su preferencije potrošača, ali pri ulasku u posao mladi poduzetnici suočit će se s velikom administrativnom barijerom. Na stanje u praksi ukazao je pročelnik Odjela za poljoprivredu Zadarske županije Danijel Segarić.
"Administracija je veliki problem svima pa tako i meni koji sam u javnom sustavu. Nisam samo sebi problem, ali oni nastaju na višim razinama. Preklapaju se zakoni, ovlasti, zbog čega nastaju komplikacije", kaže Segarić.
Opće je mišljenje kako upravo zbog nesavršenosti administracije imamo ekonomsku situaciju kakva jest. Tehnologiju proizvodnje vrhunskih proizvoda smo savladali, imamo ogromni potencijalni kapital u neobrađenom poljoprivrednom zemljištu i tržište kroz turističku sezonu.
Unatoč tome, stanje na terenu, kako je istaknuo jedan od sudionika konferencije, je takvo da se u domaćim restoranima nude strana vina, servira lignja patagonika i u salatu stavlja uvozno povrće kupljeno u trgovačkim centrima. Hrvatski poljoprivredni proizvođač ne proizvodi dovoljne količine da osigura kontinuiranu isporuku traženih količina, a kao glavni krivac za isto proglašava se birokracija koja usporava razvoj poduzetništva.
Tagovi
Autor