Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prirodno poljodjelstvo
  • 14.03.2016. 13:30

Četiri načina prirodnog poljodjelstva

Prirodno poljodjelstvo i u teoriji i u praksi je savršenije od znanstvenog. Znanstveno poljodjelstvo zahtijeva ljudski rad i velike troškove, stvara nered i zbrku i vodi k uništenju.

Foto: pixabay
  • 4.496
  • 617
  • 1

Znajući da korijenje usjeva u potrazi za zrakom, vodom i hranjivim tvarima prodire duboko u zemlju, ljudi zaključuju da će, bude li biljkama dostupna veća količina nabrojenih elemenata, one brže rasti. Stoga čiste polje od korova te povremeno prevrću zemlju, vjerujući da je time rahle i prozračuju, da povećavaju količinu dostupnog dušika time što potiču nitrogenizaciju te unose gnojivo dublje u tlo gdje ga biljke mogu apsorbirati.

Činimo li obradom zemlje upravo suprotno?

Smatra se da oranje rahli tlo te poboljšava prodiranje zraka, no pogledajmo nema li ono zapravo suprotni učinak, tj. da se tlo zbija i da se smanjuje njegova poroznost. Kada se ore ili okreće zemlju motikom, čini se da se u tlu stvaraju zračni prostori i omekšava prljavština. Okretanjem tla ono se usitnjava u sve manje čestice koje poprimaju sve pravilniji oblik u kojem su međuprostori manji. Posljedica je tvrđe i zbijeno tlo. Jedini učinkovit način omekšavanja tla jest primjena komposta i njegovo zaoravanje. No i to je kratkoročna mjera.

Tlo postaje sve tvrđe čovjekovim djelovanjem

Na poljima koja su godinama brižljivo plijevljena i plužena, narušeno je prirodno spajanje čestica tla u veće čestice. Čestice postaju sve finije, a tlo sve tvrđe. Za tlo je važno obilje zraka i vode. Priroda tla jest da bubri i s godinama postaje sve poroznije. To je bitno zato da bi se mikroorganizmi mogli razmnožavati, da bi zemlja postajala sve plodnija te da bi korijenje velikih stabala moglo prodrijeti duboko u zemlju.

Metoda ne-djelovanja: bez obrade tla, bez gnojiva, bez pljevljenja, bez pesticida.

Fukuoka - naučnik, filozof, vizionar i inovator u području prirodne poljoprivrede, smatra da obrada tla plugom i motikom ne samo što nije rješenje, nego štoviše, ometa te procese. Ako čovjek ostavi tlo da miruje, prirodne sile će ga razrahliti i obogatiti. Obično se ore od 10-20 cm, dok korijenje trava i biljaka zelene gnojidbe prodire do dubine od 30-40 cm ili čak dublje. Zajedno s korijenjem u dubinu prodiru i zrak i voda.

Kad korijenje uvene i počne odumirati, počinju se razmnožavati različite vrste mikroorganizama, koje ugibaju i bivaju zamijenjene drugima pa se tlo omekšava i obogaćuje humusom. Tamo gdje je humus pojavljuju se kišne gliste, potom dolaze krtice i počinju rovati kroz tlo.

Tlo se samo obrađuje

Tlo živi bez ičije pomoći i samo se obrađuje. Poljodjelci često govore o privođenju tla kulturi i o poljima koja su obradiva, a kako to da u planinskim šumama drveće izrasta u veličanstvena stabla bez motike i gnojiva, a na ratarskim poljima rastu tek maleni usjevi? Je li ratar ikada dobro razmislio o tome što je zapravo oranje? Nije li svu svoju pozornost usmjerio na tanak površinski sloj tla zanemarujući sve što je ispod toga sloja?

Čovjek govori o odgovarajućoj biljci za određeno tlo pa zatim provodi istraživanja kako bi odredio koji će usjevi ondje uspijevati. Nema potrebe za oranjem ili poboljšavanjem tla, jer priroda je na tome vlastitim metodama radila tisućama godina. Čovjek je ograničio ruku prirode i sam uzeo plug u ruke. No, on naprosto oponaša prirodu.

Rast usjeva ovisi o tlu

Žetva ovisi o tlu. Kada izravno pogledamo zašto i kako usjevi rastu na zemlji, uviđamo da se to događa neovisno o ljudskom znanju i djelovanju. To znači da im ne trebaju gnojivo i hranjivo. Rast usjeva ovisi o tlu. Bezbroj šteta nastaje zbog gnojiva. Ljudi nazivaju tlo mineralnom tvari, ali samo u jednom gramu površinskog sloja tla živi stotine milijuna bakterija, kvaščevih gljivica, plijesni, diatoma i ostalih mikroba. Tlo vrvi životom. Ti mikroorganizmi ne postoje bez razloga.

Gnojivo neznatno ubrzava rast usjeva, ali nije presudno

Svaki živi da bi ispunio određenu svrhu, bori se, surađuje s ostalima i nastavlja ciklus prirode. Samo zato što gnojivo neznatno ubrzava rast usjeva, proglašavamo ga učinkovitim, a štetni učinci su bezbrojni. Gnojiva ubrzavaju rast, ali to je samo privremeni lokalni učinak koji nikako ne može nadoknaditi činjenicu slabljenja biljaka.

Biljke oslabljene gnojivom neotpornije su na bolesti i štetnike te nesposobnije u savladavanju ostalih prepreka rasta i razvoja. Osim toga, kada se gnojivo primijeni na tlo, obično nije tako učinkovito kao u pokusima. Važno je istaknuti i da šteta izravno izazvana gnojivima može biti golema. Više od 70% velike trojke, amonijevog sulfata, superfosfata i kalijevog sulfata, koncentrirano je u sumpornoj kiselini koja zakiseljuje tlo, izazivajući velike štete izravno i neizravno. A jedan od najvećih problema s gnojivom jest nedostatak komponenti u tragovima.

Bez pljevljenja

Pljevljenje je jedan od najtežih poljskih radova. Postoji li uopće korov? U prirodi biljke zajedno žive i bujaju. Čovjek misli da jedna biljka ometa rast druge te vjeruje da mora ukloniti sve ostalo želi li uzgajati usjeve. Od kada su se počeli uzgajati usjevi i brinuti se za njih, ostale trave čovjek smatra korovom i nastoji ih ukloniti. No budući da je rast korova prirodan, on je beskrajno raznolik pa tako nema kraja ni trudu onih koji ih se nastoje osloboditi.

U prirodi malo i veliko grmlje raste ispod velikih stabala, među grmljem se širi trava, a ispod trave mahovina. To nije svijet borbe za hranivo nego svijet mirnog suživota. Umjesto da mislimo kako trava smeta grmlju, a grmlje usporava rast drveća, trebali bismo se diviti sposobnosti biljaka da zajedno rastu.

Korov obogaćuje tlo

Umjesto da ga iskorjenjuju, ljudi bi trebali razmisliti o značenju korova. Korov ne treba pljeviti nego iskoristiti njegovu snagu. Sve biljke rastu iz određenog razloga, nijedna od njih nije beskorisna, svaka pridonosi razvoju i obogaćivanju biosfere. Da nije bilo mikroorganizama u tlu i trava na njegovoj površini, ne bismo danas imali plodnu zemlju. Ratare korov koji buja u poljima ili pod voćkama, ometa u obavljanju drugih poslova. Čak kada se i uzgoj bez plijevljenja u načelu čini mogućim pa čak i korisnim, rataru više odgovara monokultura. Iz tog razloga u praksi treba primijeniti metodu koja se koristi snagom korova, ali uzima u obzir i izvedivost ratarskih poslova - metodu bez korova, koja omogućava korovu da raste.

Koristan travnati pokrivač

Ova metoda sastoji se u uzgajanju busenja, tratine i biljaka zelene gnojidbe. Biljke se mogu uzgajati pod travnim pokrovom, zatim se prelazi na zelenu gnojidbu. Nakon toga se koristi pokrivač koji se sastoji od trave i povrća i uopće se ne mora plijeviti, orati niti gnojiti. Kad korov postane problem, mudrije ga je ukloniti zasijavanjem nekoga drugog korova nego ga rukom čupati iz korijena. U prirodi se ponavljaju ciklusi suživota natjecanja i međusobnog iskorištavanja.

Kukci štetnici ne postoje

Kad ljudi opaze na biljci znakove bolesti ili štetnika, odmah ih se žele osloboditi. Mudro bi bilo prestati kukce nazivati štetnicima i pronać način koji uklanja svaku potrebu njihova suzbijanja. Ne postoji način da se odredi koji su organizmi korisni grabežljivci, a koji štetočine. Svojim uplitanjem čovjek samo narušava prirodni red.

Ako neka tvar djeluje na kukce i mikroorganizme, ona u većoj ili manjoj mjeri djeluje i na biljke i na životinje. Veliki broj kukaca koji u izravnom smislu nije štetan, štetan je neizravno. A kada stvari postanu još složenije, kao kada se na primjer jedan korisni kukac hrani štetnikom koji ubija drugog korisnog kukca koji se hrani drugim štetnikom, uzaludno je pokušavati povući oštre granice i selektivno primjenjivati pesticide.

Čovjek se zavarava ako misli da će herbicidima rješiti problem korova. Time si samo otežava položaj, jer stvara korov koji je otporan na herbicide ili čak potpuno nove vrste korova koji se nikako ne daju iskorijeniti. Nekome je pala na um sjajna zamisao da uništi korov koji je otporan na herbicide, time što će uvesti kukca štetnika koji napada taj korov. Kada taj kukac počne napadati usjeve, trebati će razviti novi pesticid i pokrenuti još jedan začarani krug.

Izvor: U harmoniji s prirodom Msanobu Fukuoka, Foto: pixabay


Tagovi

Ne-djelovanje Priroda sve radi sama Bez gnojidbe Pesticida Oranja


Autorica

Renata Dragović

Više [+]

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.