Četiri generacije obitelji Brhanovi bave se ekološkom poljoprivredom

Na ekološkom poljoprivrednom gospodarstvu Brhanovi, smještenom na rubu Brkina na Gradiščici kod Materije u Sloveniji, na 656 metara nadmorske visine, bave se stočarstvom i uzgojem povrća.

Obitelj čine otac Bogdan, majka Metka i troje djece te brojni volonteri koji dolaze iz cijeloga svijeta. Žive s prirodom, obrađuju je i njeguju, a priroda im vraća kvalitetne organske proizvode.

"Već se moj otac Marjan bavio ekološkim uzgojem, a ja sam uključen u intervenciju IRP 19 Organska poljoprivreda u okviru ZPP-a 2023. – 2027“, priča nam Bogdan.

Povratak prirodi

Kada smo stigli na poljoprivredno gospodarstvo, u dvorištu su nas dočekala dva velika psa. Naš domaćin bio je u skladištu, gdje je čistio posljednji zimski poriluk.

Volonter je kosio oko gospodarskih zgrada, a volonterka iz Belgije, kuharica po zanimanju, želi tijekom jednog mjeseca, koliko će biti na gospodarstvu, što više saznati odakle i na koji način dolazi hrana.

Bogdan nas je dočekao s osmijehom i pozvao u prostor gdje se nalazi kuhinja s velikim stolom.

"Naša je glavna vrijednost povratak prirodi. Sve naše povrće u Brkinima uzgajamo s ljubavlju i poštovanjem prema okolišu. Odabrali smo ekološki uzgoj jer vjerujemo da samo tako dugoročno čuvamo okoliš i proizvodimo kvalitetnu hranu“, objašnjava Bogdan.

Tradicija njihovog gospodarstva seže barem do prvih pronađenih pisanih izvora, odnosno druge polovice 19. stoljeća, a danas zajedno žive četiri generacije. Od 2003. godine održavaju ekološki način uzgoja i upravljanja u skladu s prirodom.

Obiteljsko imanje Brhanovi, iako administrativno podijeljeno na dva KMG-MID (matični broj poljoprivrednog gospodarstva u Sloveniji- op.a.), jednog u vlasništvu oca Marjana, a drugog u vlasništvu sina Bogdana, zapravo funkcionira kao jedinstveno poljoprivredno gospodarstvo.

"Zajedno smo u okviru ZPP-a 2023. – 2027. uključeni u intervencije IRP 19 Organska poljoprivreda i IRP 28 Dobrobit životinja (DŽ – govedo). Odlučili smo se za održiv oblik koji gospodarstvo shvaća kao cjelovit sustav u kojem se održava ravnoteža između uključenih elemenata, i to tlo-biljke-životinje-čovjek“, priča.

Žive usred sela gdje se nalazi stambena kuća, uz nju gospodarske zgrade, staja i drvarnica. Na kraju sela nalazi se veća staja i na krovu solarna elektrana. Obrađuju od 150 do 200 hektara površina, od čega je 5 njiva za uzgoj različitih vrsta organskog povrća.

"Na imanju se nalazi stado krava dojilja i kokoši. Bavimo se ekstenzivnom poljoprivredom, uz stočarstvo i uzgoj povrća. Okruženi smo voćnjakom u kojem rastu trešnje, šljive, kruške i jabuke. Zimi pripremamo drva za ogrjev i prodaju, budući da smo vlasnici oko 40 hektara šume“, dodaje.

Hektar natrkirvenih površina

S uzgojem eko povrća započeli su 2012. godine, kada je Bogdan u dobi od 23 godine shvatio da ga posao u uredu ne ispunjava te da želi nastaviti ono što je radio od djetinjstva – biti u prirodi, u šumi, na poljima i s životinjama.

"Počeli smo s malom njivom i polako učili – od uzgoja sadnica, sadnje, plijevljenja, pronalaženja rješenja za vremenske uvjete koji postaju sve nepredvidljiviji“, priča.

Uključivanjem u intervenciju IRP 19 Organska poljoprivreda provode prihvatljiv način poljoprivrede koji doprinosi očuvanju i poboljšanju bioraznolikosti, očuvanju izvora pitke vode, plodnosti tla, kulturnim poljoprivrednim krajolicima i općenito zaštiti okoliša.

"Našim kupcima želimo ponuditi povrće u kojemu uživamo i mi sami kod kuće. Svježe, ukusno, kvalitetno, koje nije dugotrajno skladišteno i dovezeno izdaleka“, ističe Bogdan.

No, vrlo brzo je shvatio da u Brkinima nije moguća proizvodnja povrća bez navodnjavanja i natkrivenih površina. Prije deset godina imali su samo jedan plastenik, danas ih imaju tri, u planu je i četvrti, za koji je zemljište već pripremljeno.

"Natkriveni prostori nužni su za uzgoj jer su klimatske promjene prisutne i moramo im se prilagoditi. Uzgoj rajčice na otvorenom praktički više nije moguć“, kaže Bogdan.

Kao i prijašnjih godina, prilikom postavljanja planiranog plastenika u ovoj godini računaju na potpore u okviru ZPP-a 2023. – 2027. Nakon objavljivanja natječaja za ulaganje u postavljanje plastenika, Bogdan će se prijaviti i nadati se da će biti uspješan. S novim plastenikom imat će ukupno jedan hektar natkrivenih površina.

"Za zalijevanje imamo bušotinu. Poseban naglasak stavljamo na održavanje plodnosti tla povećanjem humusa i korištenjem organskih gnojiva, što je princip organskog uzgoja. Gnojimo samo kvalitetnim stajnjakom, kojega dobivamo uzgojem životinja", ističe.

Brhanovi tijekom cijele godine proizvode do 45 vrsta i sorti različitog povrća. Za 90 % svojeg povrća posade sadnice. Uglavnom siju samo mrkvu. Sjetva zahtijeva više ručnog rada prilikom plijevljenja korova, koji brzo preraste povrće, zato preferiraju sadnju sadnica.

"Budući da ne koristimo herbicide i druga kemijska sredstva, sve sadimo na foliju. Posebno brigu vodimo o plodoredu, zato nemamo problema sa štetočinama i bolestima“, kazuje.

Razvoj lokalnih tržišta

Otac Marjan i Bogdan već godinama kupuju i unajmljuju više napuštenih poljoprivrednih zemljišta i cijelih gospodarstava u selu i okolici, ali još uvijek postoji parcele koje vlasnici ne žele prodati, zamijeniti ili iznajmiti.

Ekološki uzgoj povrća, a time i potpore u okviru intervencije IRP 19 Organska poljoprivreda, također je važan s obzirom na rastuću potražnju za lokalnim ekološkim proizvodima.

"Sve to potiče razvoj lokalnih tržišta, predstavlja tržišnu priliku za proizvođače i potiče veću uključenost u shemu kvalitete Organske poljoprivrede“, kaže Bogdan.

Povrće Brhanovi prodaju petkom i subotom na tržnici u Kopru, srijedom u sklopu projekta "Kupujmo zajedno“ na tržnici Šiška u Ljubljani, kao i u sklopu projekta "Zelena košarica".

"Godinama prodajemo povrće Domu umirovljenika Sežana, ali smo ga nažalost prije nekoliko godina prestali prodavati pojedinim obližnjim školama i vrtićima“, objašnjava.

Bogdan ne razumije da je lokalna hrana preskupa javnim ustanovama, posebice školama i vrtićima, te ju radije uvoze iz Španjolske, Italije i drugih zemalja.

"Stoga je važno da se intervencijom Organska poljoprivreda neizravno potiče i povećanje obujma tržišne ekološke proizvodnje i prerade, što je jedan od ciljeva strategije "Od polja do stola“, priča.

Uzgoj muznih krava

Na poljoprivrednom gospodarstvu uzgajaju životinje koje im daju gnoj za uzgoj povrća. Ne tako davno držali su i ovce, koze i magarce, ali su ovaj uzgoj napustili zbog praktički svakodnevnih problema i borbe s divljim zvijerima, posebice šakalima.

"Kada su nam šakali prošle godine u roku od dva mjeseca zaklali više od dvadeset koza i ovaca te pet magaraca, odlučio sam napustiti njihov uzgoj“, prisjeća se Bogdan

Iako su bili ograđeni, nije bilo prepreka da šakali i vukovi ne dođu na pašnjak.

"Mi smo svoje životinje zaštitili. Zašto se država ne brine o "svojim" divljim životinjama?“ pita se Bogdan.

Stoga je odlučio napustiti uzgoj malih preživača i sada ima samo goveda, i to muzne krave. Budući da želi osigurati slobodu životinja, što je ujedno i uvjet intervencije IRP 28 – Dobrobit životinja, sve su životinje smještene u ispustu, a tijekom ljetnih mjeseci borave na ispaši.

Nažalost, ni goveda nisu pošteđena. Svake godine, naime, izgube ponekog telića zbog napada šakala.

"Obično uzgajamo između 40 i 50 muznih krava te otprilike jednak broj mladih grla, uz jednog rasplodnog bika pasmine charolais" , naglašava.

Bogdan većinu teladi težine oko 200 kilograma plasira za daljnji uzgoj, dok ih ostatak tovi do 24 mjeseca i potom šalje na klanje. Preferira prodaju mladih grla jer u Brkinima nema uvjeta za uzgoj kukuruza i žitarica, što usporava njihov rast.

"Zbog krške klime livade kosim samo jednom i pripremam suho sijeno. Uz takvu hranu meso je kvalitetnije“, pojašnjava.

Volonteri iz cijelog svijeta

Bogdan i Metka se od 2013. godine bave volonterstvom. Volonteri iz cijelog svijeta rade pet sati dnevno tijekom tjedna na njihovom gospodarstvu u zamjenu za smještaj i hranu. Pomažu u sadnji, plijevljenju, berbi i čišćenju povrća, a u slobodno vrijeme druže se i odlaze na izlete.

"Svi koji rade na poljoprivrednom gospodarstvu, kao i članovi obitelji, okupljajmo se svaki dan za velikim stolom u zajedničkoj kuhinji na ručku, gdje je na stolu hrana koju uzgajamo. Volonteri su studenti, odrasli, čak i obitelji, postoji mnogo obrazovanih ljudi koji žele neko vrijeme živjeti s prirodom, sudjelovati i naučiti kako se uzgaja hrana“, priča Bogdan.

Tijekom zime na gospodarstvu boravi manji broj volontera, dok ih je u sezoni deset do dvanaest, a ponekad i više. Mnogi od njih redovito se vraćaju. Već nekoliko godina dolazi i do 25 francuskih izviđača, pa tada na imanju vlada prava živost. Koordinacija svih volontera zahtijeva puno truda, a tu je odgovornost preuzela Metka.

"Ponekad morate nekome reći tri puta i pokazati mu kako nešto učiniti. Dolaze ljudi koji nikada nisu držali motiku, oni koji ne znaju rezati salatu i koji misle kako krumpir raste na stablu, a ne u zemlji. No, uz svu odgovornost, također je vrlo lijepo upoznavati ljude. Sretni smo zbog svakoga tko je odabrao naše gospodrastvo“, zaključuje Bogdan.

Tekst i fotografije: Dragica Heric, Kmečki glas (SLO)

Proizvodnju ovog sadržaja sufinancirala je Europska unija. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.