Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ekološka poljoprivreda
  • 31.05.2014. 12:00

Borba protiv puževa na prirodan način!

U borbi protiv puževa u ekološkoj poljoprivredi koriste se mehaničke, biološke i kemijske mjere. Saznajte koje!

  • 18.184
  • 868
  • 0

Ekološka proizvodnja je poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi gdje se u borbi protiv puževa koriste mehaničke, biološke i kemijske mjere borbe. U biološke mjere borbe protiv puževa ubraja se uporaba predatorskih nematoda i raznih vrsta biljaka. Od kemijskih mjera u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa nije dopuštena uporaba sredstava za zaštitu bilja tj. limacida, ali je dopuštena uporaba željezo (III) fosfata.

Predatorske nematode

U novije vrijeme za suzbijanje puževa koristi se predatorska nematoda Phasmarhabditis hermaphrodita. Ova nematoda nije opasna po zdravlje čovjeka, ali niti za biljke i životinje. Nematode se najprije razmute u vodi, a potom ostave 3-5 sati kako bi se aktivirale. Pripravak se primjenjuje u večernjim satima zalijevanjem ili prskanjem biljaka i tla uz uvjet da otvor sapnice bude ≥ 1 mm. Nakon primjene, biljke treba obilno zaliti kako bi predatorske nematode dospjele dublje u tlo.

Mak u vrtu odbija puževe

Borba protiv puževa uz pomoć biljaka

U prirodi puževi vole biljke koje u svom kemijskom sastavu imaju mnogo mineralnih soli, osobito karbonata, nitrata, sulfata, fosfata, klorida. Spomenute soli potrebne su puževima za gradnju kućice, a sadrže ih sljedeće biljke: čičak, jarčevac, rusomača, oštrolist, trputac, kiselica, lopuh, kopriva, mrtva kopriva, dvornik, maslačak, livadna kadulja, slak, gavez i mnoge druge. Puževi ne vole sve biljne vrste osobito one koje imaju sjajan, dlakav list ili pak list prevučen voštanom prevlakom, a od povrtnih vrsta izbjegavaju češnjak i crveni luk. Stoga je uputno oko ruba gredice posaditi spomenute vrste a unutar gredice lisnato povrće i dr.

U vrt zasadite biljke koje intenzivnim mirisom odbijaju puževe!

U vrt treba saditi biljke koje svojim intenzivnim mirisom odbijaju puževe: kumin, čubar, kadulju, gorušicu, paprat, ricinus, timijan, hren, dragoljub, mak i bileć ili kaljužnicu. Osim sadnje navedenih biljaka uputno je gredicu prekriti s listovima spomenutih biljaka. Uz gredice i u njih uputno je saditi i biljke "mamce", odnosno vrste koje privlače puževe poput kadife. Povrtnjak tako privremeno dobiva ljepši izgled, a uz povrće raste i cvijeće. Nažalost, kada puževi osjete miris kadife ona postaje njihova hrana, a vrt ostaje bez ugođaja cvijeća.

Kadifa kao biljka "mamac" privlači puževe

Hladnom juhom od begonije riješite se puževa!

Presadnice povrća od puževa možete zaštititi uporabom hladne juhe od begonija. Jednu biljku begonije (Begonia cucullata ili Begonia semperflorens) skupa sa cvjetovima usitnite i prelijte s 10 litara vode te ostavite da stoji 2 sata. Ocijeđenu juhu koristite za potapanje presadnica prije sadnje ili pak za zalijevanje istih nakon sadnje. Miris ove juhe odbija puževe.

U borbi protiv puževa treba voditi računa i o zalijevanju. Preporuka je da se vrt zalijeva u jutarnjim satima, jer tada su štete od puževa manje.

Kemijske mjere borbe protiv puževa u ekološkoj proizvodnji

Željezo (III) fosfat pelete koriste se u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Proizvod je neotrovan, a u trgovini se može naći pod imenom Ferramol. Nakon hranidbe s peletama željeznog fosfata puž se prestaje hraniti i postupno dehidrira. Pelete je uputno postaviti u posude kao mamce. Sadržaj u posudama nije u direktnom kontaktu s biljkom niti sa tlom te nema negativnog djelovanja niti opasnosti za ptice i kućne ljubimce.

Posude za primjenu mamca i peleta željeznog fosfata

Uporaba zatrovanih mamaca tj. limacida nije dopuštena u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji. Primjenom zatrovanih mamaca dolazi do zagađenja tla i vode te uginuća organizama koji tamo žive. Najčešće stradaju vinogradarski puž, jež, ptice i kućni ljubimci.

U svakom vrtu trebao bi vladati sklad između čovjeka, biljaka i životinja, a ukoliko taj sklad nije narušen neće doći do šteta. Kad se taj sklad naruši, štete pa i od puževa mogu biti znatne. No uvijek postoji alternativa, čitav niz ekoloških mjera koje bi trebalo provoditi u borbi protiv puževa. Kada i pored svih navedenih mjera uspjeh u borbi protiv puževa izostane, treba mijenjati usjev tj. uzgajanu kulturu.

Foto: freepik.com


Tagovi

Puževi u vrtu Štete od puževa Ekološka poljoprivreda Predatorske nematode Ferramol Pelete Peletirani mamci


Autorica

Nikolina Fako

Više [+]

Nikolina je administratorica portala Agroklub. Ima 28 godina, a završila je diplomski studij marketing managementa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ... a moto joj je: „Život je puno lakši ako kroz njega ideš sa osmijehom“.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Druga strana kiše... Užas.. :(