• Silvija Kolar Fodor
  • 19.02.2016. 12:25

Biovrtlarenje mi je potpuno promijenilo život

Radom u vlastitom vrtu, organiziranjem brojnih predavanja, radionica i razmjene starih sorata sjemenja u gradovima i naseljima Hrvatske, Silvija Kolar Fodor, predsjednica Udruge Biovrt - u skladu s prirodom, posljednjih godina širi pozitivnu ideju biovrtlarenja, odnosno organske proizvodnje hrane.

  • 4.676
  • 963
  • 0

Radom u vlastitom vrtu, organiziranjem brojnih predavanja, radionica i razmjene starih sorata sjemenja u gradovima i naseljima Hrvatske, pisanjem o biovrtlarenju Silvija Kolar Fodor, predsjednica Udruge Biovrt - u skladu s prirodom, posljednjih godina širi pozitivnu ideju organske proizvodnje hrane. Bio je to povod za ovaj intervju.

Najbitnija promjena pojedinca

Kada ste se počeli zanimati za biovrtlarenje i kako je to počelo?

Još kao dijete jako sam puno vremena provodila u obližnjem šumarku i na poljima, imala sam svoj teritorij tamo gdje sam održavala dio tog šumarka te svoj mali cvjetnjak u dvorištu mojih roditelja gdje sam doma donosila i uzgajala šumske biljke. Ipak, bježala sam od maminog i bakinog povrtnjaka i nije me to iskreno zanimalo. Inspiracija mi se je dogodila prije 11 godina kada sam pročitala knjige Tajni život tla i Bio-vrt autorice Marie Luise Kreuter. Tada mi se je iskristaliziralo ako želim da se ovaj prekrasan Planet spasi i očuva za buduće generacije i ako želim jesti zdravu hranu, najbitnija je promjena pojedinca pa tako i moja osobna promjena.

Prije toga ležerno sam mislila kako se ne moram brinuti za uzgoj hrane jer, eto, sve je dostupno u dućanima u bilo koje doba godine. Međutim, kad sam se osvijestila što je to konvencionalna poljoprivreda i koliku štetu radi našem planetu, koliko je to voće i povrće u trgovinama zatrovano, odluka o započinjanju biovrta i uzgoja vlastite hrane bila je jedini logični izbor. Ali bilo je to i upuštanje u pravu avanturu kreiranja biovrta, učenja o biljkama i životinjskom svijetu koje nas okružuje i bilo je toliki izvor radosti i inspiracija da nije niti čudno kako je ta ljubav kasnije i prevladala i potpuno mi promijenila život i ono čime se bavim u životu.

Edukacija javnosti o biovrtlarenju

Kolike su Vam površine pod biovrtom, što sve uzgajate, tko Vam pomaže, proizvodite li samo za potrebe svoje obitelji ili i za tržište?

Dan otvorenih vrata

Počela sam s biovrtom na 400 kvadrata, ali tokom godina biovrt - povrtnjak sam proširila na preko 2.000 kvadrata, posadila šumski vrt i voćnjak na nekih 5.000 kvadrata. A ove godine započinjem novi projekt kreiranja šumskog vrta na 1 hektar zemljišta nedaleko od mog imanja.

Počela sam uzgoj za sebe, a tokom 2012. i 2013. godine imala sam i registrirani opg te sam imala u ponudi tzv. zelene košarice - mješavinu sezonskog povrća i voća, a uzgajala sam i tikve golice. Međutim, nakon rođenja sina 2014. godine prioriteti su se ipak malo izmijenili i odlučila sam OPG staviti na stranu jer jednostavno fizički nije bilo moguće sve raditi te sam se fokusirala na edukaciju javnosti o biovrtlarenju putem pisanja članaka i putem predavanja i radionice Udruge Biovrt.

Vrtove i dalje radim i proširujem, u njima učim i ja i svi sudionici radionica, svake godine isprobavam na tim površinama nove ideje i neke nove tehnike. Na parceli na kojoj sam prije uzgajala tikve biti će zasađeni veliki šumski vrt koji će opet biti i mjesto gdje ću uzgajati hranu za svoju obitelj, ali će biti i mjesto za učenje i isprobavanje ideja. Trenutno mi pomažu roditelji i suprug u nekim većim zahvatima na vrtu (poput recimo sadnje voćki).

Priroda odradi većinu posla sama

Koji su temeljni principi Vašeg biovrtlarenja?

Najveća inspiracija mi je bila filozofija Masanobu Fukuoke koji je govorio kako treba promatrati prirodu i naći način kako da čim manje radimo u vrtu, kako da priroda odradi čim više toga za nas. U skladu s time, osim naravno što se u biovrtlarstvu ne koriste nikakvi umjetni pripravci, smatram da i one prirodne treba svesti na neki minimum i postaviti biosustav da sam dođe u ravnotežu. Da ovo pobliže objasnim - ako imam najezdu ušiju u povrtnjaku neću ih ubijati nekim prirodnim insekticidima (npr, buhač) jer otrov za njih je u konačnici otrov koji šteti i korisnim kukcima. Umjesto toga, sadim po vrtovima biljke koje na sebe privlače uši (loboda, kamilica). Većina ušiju ode na te biljke i ostalo povrće bude pošteđeno.

Radionica o sjetvi

Nakon toga, tek dok se pojave uši na vrtu, dođu i korisni kukci koji se hrane ušimapoput bubamara i sve to počiste. Da sam poprskala uši, niti bubamare ne bi imale što jesti, a to bi značilo narušavanje biosustava. Ovakvim načinom sam samo pustila prirodu da napravi svoje, a moj rad je tu bio minimalan. Tako sam recimo i za suzbijanje španjolskih puževa nabavila patke indijske trkačice, privlačim ptice u vrt suncokretima koje mi istovremeno i gnoje zemlju, ali i hrane se gusjenicama.

Nema tu više ni oranja, na površini biovrta malčiram i samo na proljeće lagano prekopam gornji sloj za sadnju, dok jednu veću površinu isključivo za jednogodišnje povrće samo potanjuramo na proljeće - a i tu tražim neka rješenja kako da i to eventualno preskočimo. Bolesti biljaka u ovakvom načinu vrtlarenja se shvaćaju kao znak smanjenog imuniteta biljaka pa je prvo i najvažnije osigurati biljkama zdrave uvjete rasta i djelovati preventivno. Dakle, poštovati prirodu, upoznati ju i uzgajati hranu u skladu s prirodom uvažavajući sav ostali život u tom biosustav i stvarati prirodnu ravnotežu u vrtu.

Program Čuvari sjemenja

U međuvremenu ste osnovali Udrugu Biovrt - u skladu s prirodom. Koji su temeljni ciljevi Udruge?

Udruga Biovrt - u skladu s prirodom posljednje 4 godine inspirira i educira o životu u skladu s prirodom. Stvaramo zajednicu koja čuva biološku raznolikost, razumije svoju ulogu u prirodi te čuva naše naslijeđe, sjeme i znanje u svrhu uzgoja zdrave hrane, postizanja prehrambene neovisnosti i očuvanje prirode za buduće generacije. Do sada se nismo toliko fokusirali na rad s članstvom niti smo ga okupljali u većem broju, nego je Udruga djelovala s nekoliko aktivnih članova i 10-tak redovitih volontera, a program nam se je temeljio na edukaciji javnosti o biovrtlarstvu i inspiriranju pojedinaca na kreiranje vlastitih vrtova i uzgoja vlastite hrane. Od ove godine, kako nam je upravo stvaranje zajednice jako bitno i kako je kroz naše edukacije prošlo jako puno dragih ljudi s kojima smo se povezali, počinjemo i s programima za članstvo - zajednička druženja, posjete u vrtovima, zajednički izleti i čuvanje sjemenja starinskih sorti putem programa Čuvari sjemenja.

Podrška svima koji žele uzgajati vlastitu hranu

Puno pozornosti posvećujete uzgoju starih sorata povrća, voća, ljekovitog i začinskog bilja, cvijeća i širite ih organiziranjem razmjena sjemenja. Organizirate i radionice, predavanja?

Predavanje Biovrt

Da, glavni fokus mog djelovanja za javnost koji provodim preko udruge Biovrt je edukacija javnosti o biovrtlarenju. U sklopu toga svako proljeće i svaku jesen provodim besplatna predavanja po gradovima diljem RH, a u suradnji s drugim udrugama ili instittucijama poput knjižnicama. Ove je godine bio veliki interes za moja proljetna predavanja, tako da se predavanje i razmjene sjemenja provode u čak 12 hrvatskih gradova/mjesta: Varaždin, Nedelišće, Zagreb, Karlovac, Krapinske Toplice, Virje, Ludbreg, Koprivnica, Varaždinske Toplice, Sveti Ivan Zelina, Lepoglava i Samobor.

Osim predavanja za javnost putem kojih nam je glavni cilj osvijestiti ljude i inspirirati ih, počinjemo i s provođenjem proljetnih radionica za sve koji žele uzgajati vlastitu hranu. Jer, iako sve to lijepo piše u knjigama, dok stvarno treba nešto napraviti, mnogi početnici u vrtlarenju nisu sigurni da li to rade dobro. Zato smo mi tu kao podrška početnicima, ali i iskusnim vrtlarima/icama koji žele naučiti više.

Pa tako počinjemo u subotu 27.02.16 s prvom radionice Tehnike sijanja u kućnoj radinosti, pa zatim 12.03. Planiranje vrta, 26.03. Vrt za korisne kukce i ptice, 02.04. Vrt za zelene sokove i zdravlje, 16.04. Izrada prirodnih pasti za zube, ljekovitih macerata i tinktura i 23.04. Prepoznavanje samoniklog jestivog i ljekovitog divljeg bilja.

Nakon ciklusa proljetnih radionica, počinje program Škole vrtlarenja i bit će već peti ciklus programa koji provodimo. Škola vrtlarenja je program udruge Biovrt - u skladu s prirodom koji se sastoji od 5-10 radionica godišnje koje se održavaju od travnja do jeseni, u prosjeku 1-2 radionice mjesečno.

Kroz radionice u Biovrtu sudionici/ce će naučiti sve potrebno kako bi mogli sami kreirati svoj biovrt i proširiti znanje o prirodi koja nas okružuje. Škola je prvenstveno zamišljena za zaljubljenike/ice u prirodu, neovisno o predznanju.

Održavanje starinskih sorti

Pripremate se i za sadnju većeg voćnjaka u kojem će biti zastupljene stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća?

Da, zapravo za sadnju šumskog vrtu u kojem će starinske voćke biti jedan sloj tog vrta. Naravno, nema tu dileme u izboru starinskih sorti koje su otpornije i ne zahtijevaju nikakva tretiranja kao što je to slučaj s mnogim novim sortama. Planiram sadnju raznolikih sorti i tako ću pokušati održati dio starinskih sorti i u mom kraju.

Predavanje i edukacija Udruge

Biovrt - pravo na prehrambenu neovisnost

Velika ste pobornica očuvanja biološke raznolikosti?

Svjedoci smo velikog gubitka sorti voća i povrća koje se uzgajaju za ljudsku prehranu, pa smo tako tokom prošlog stoljeća izgubili 97% sorti voća i povrća koje su ljudi sadili i koje su stoljećima razvijali. To se dogodilo radi više razloga, između ostaloga radi uvođenja sortnih lista i velikih troškova da stavite vrstu na tu listu, a iza kojih stoje interesi velikih korporacija koji pokušavaju privatizirati naše nasljeđe. Tako su razvijeni hibridi od kojih više ne možete uzimati svoje sjeme, voćke koje su zaštićene autorskim pravima i koje ne smijete dalje sami razmnožavati, GMO sjeme zaštićeno autorskim pravima koje je prava prijetnja našoj bioraznolikosti radi genetske kontaminacije ostalih vrsti.

Sve je to mahom uzgojeno za masovni uzgoj, za masovnu industriju i za masovnu primjenu kemikalija (GMO sjeme koje se prodaje u kompletu s najvjerojatnije kancerogenim glifosatima). Rajčice su npr. radi branja kombajnima sa sve tvrđom kožicom i ne mogu se mjeriti s okusom one prave starinske rajčice, ali eto prioritet je na rezanju troškova i zaradi, a ne na zdravlju ljudi, okusima i održivosti.

Starinske slobodnooprašujuće sorte su pravo bogatstvo i mirisa i okusa i jedino rješenje za budućnost upravo svoje raznolikosti i prilagodljivosti. Zato smo tu bitni mi, pojedinci koji će održavati starinske sorte - jer ako ih nećemo dalje saditi, one će nestati. Banke sjemenja jesu jedno od rješenja, ali tu je sjeme pohranjeno i ne koristi se, a i pitanje je dostupnosti tog sjemenja svima nama. Stoga stalni uzgoj i održavanje kao druga varijanta čuvanja tih sorti po meni je puno bolja, jer se tako te vrste stalno obnavljaju, ali i prilagođavaju klimatskim promjenama vrste uzgojem u vlastitim vrtovima. Vlastito sjeme i vlastiti biovrt donosi vam neovisnost, samodostatnost, slobodu izbora i zdravlje.

Silvija Kolar Fodor

Vrt je izvor stvaralaštva

Što Vama osobno znači taj dodir s prirodom, rad na zemlji?

Bio je to pravi povratak samoj sebi i shvaćanje što je u životu zapravo vrijedno. Jer na kraju krajeva, uzgojem vlastite hrane mi uzgajamo i sami sebe - učimo se strpljivosti, zahvalnosti, cijenimo to što uzgojimo, ali i shvaćamo taj trud koji je potreban za stvaranje svega toga. Vrt je izvor stvaralaštva, kreativnosti, besplatna psihoterapija i tjelovježba, boravak na svježem zraku, izvor radosti i inspiracije.

U pripremi i knjiga o biovrtlarenju

Velik doprinos promidžbi biovrtlarenju dajete i svojim tekstovima u različitim medijima?

Autorica sam stranice i tekstova na www.biovrt.com koju sam pokrenula 2009. godine, autorica bloga "U skladu s prirodom" na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala sam s dnevnikom "24 sata", magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno", časopisom Poljoprivredni glasnik, portalom Naturala.hr, Eko mreža, Sirova hrana.hr. Aktivna sam i na facebooku na stranici Udruge Biovrt - u skladu s prirodom i u facebook grupi Biovrt.com - u skladu s prirodom, gdje savjetima pomažem svim zainteresiranim vrtlarima/icama na dnevnoj bazi.

Pripremam i knjigu o biovrtlarenju koja će, nadam se, sljedećih godina ugledati svjetlo dana. Nedostatak vremena i pretrpanost ostalim obavezama je jedini razlog zašto ona još nije realizirana. U budućnosti se definitivno namjeravam posvetiti i knjizi o biovrtlarenju.

..ako želiš biti sretan do kraja života - postani vrtlar!

Što na kraju želite posebno istaknuti?

Svima koji imaju bilo kakav mali komadić zemlje i ne znaju što bi napravili s njime, preporučam da krenu u uzgoj vlastite hrane ili zasade voćnjak .Vrt nije težak posao i napor nego može biti velika radost i za vas i vašu obitelj. Zemlja nije bezvrijedna nego je pravo bogatstvo, stoga stvorite svoj mali komadić raja na toj zemlji. To je onaj iskonski raj u koji se u mnogim religijama ljudi žele vratiti. A prema jednoj kineskoj poslovici: Ako želiš biti sretan jedan dan - napij se; ako želiš biti sretan godinu dana - oženi se; ako želiš biti sretan do kraja života - postani vrtlar!


Fotoprilog


Tagovi

Tajni život tla Bio-vrt Marie Luise Kreuter Udruga Biovrt Povrtnjak Masanobu Fukuoke Povrća Voća Škola vrtlarenja Stare sorte Biološke raznolikosti Čuvari sjemena Zdravlje GMO sjeme Dodir s prirodom Kolumnistica Sirova hrana Eko-mreža Po


Autor

Vjekoslav Hudolin

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi