• Biovrtlarstvo
  • 02.08.2012.

Biovrt je izvor zdravlja i vitalnosti

Biovrtlarstvo

  • 7.031
  • 339
  • 0

Već pri ulasku u biovrt Silvije Kolar-Fodor u Novom Selu Rok posjetiteljima se nametne pomisao kako je to vrt za koji ne vrijedi ništa od dnevno viđenog, poznatog, reklamiranog. Ne vrijede ovdje ni identične veličine i oblici povrća i voća, ni pesticidi, ni herbicidi, ni mineralna gnojiva. Priroda voli i nudi nam različitost, a za saniranje bolesti sama se pobrine.

Postulati biovrta koji je naša domaćica počela obrađivati prije sedam godina su poštivanje života u biosustavu, uz pronalazak novih načina uspostave ravnoteže u vrtu.
- Bit uspjeha je u uravnoteženom sustavu sjetve i sadnje, korištenju biljki i samoniklog bilja koje se međusobno izmjenjuje i nadopunjuje. Biovrtlarstvo nije samo obrađivanje zemlje i uzgoj, već i pokušaj da se uspostavi biološka ravnoteža između biljaka i životinja na vrtu - tumači naša sugovornica kojoj su sve češći gosti polaznici edukacija koje drži upravo u svom vrtu.

U njezinu biovrtu ima cvijeća, voćki i povrća, sve međusobno “isprepleteno” u naoko malom neredu. Međutim, ono što ljudskom oku izgleda kao izostanak sustavne obrade, prirodi je smisleno i samopodrazumijevajuće.
- U biovrtu se ne ore i ne koriste se umjetni preparati. Sva kemija u intenzivnoj obradi tla zapravo je iz zemlje istjerala gliste koje rahle i prozračuju tlo te proizvode humus. Po voćnjaku se lišće ne skuplja jer 90 posto ga pokupe gliste. Nedostatak oranja je i taj što poremeti biokemijski sastav tla. Aerobne bakterije zaoru se u zemlju, a anaerobne završe gore, pa zemlji treba vremena da ponovo dođe u ravnotežu. Dakle, ne orem, već u proljeće prekopam gornji sloj i cijele godine malčiram, Prekrivam tlo slojem trave, slame ili nečeg organskog, kako bi sačuvalo vlagu i toplinu te donijelo hranu glistama i kukcima. Oni to sve prerade i na taj se način tlo obogaćuje humusom, a korov ne raste dobro jer nema svjetlosti. Zamislite si samo da je humusom najbogatije i time najplodnije šumsko tlo, a koliko se puta ono na godinu preorava - ističe Silvija Kolar-Fodor.

Korov je saveznik

U njezinom vrtu mahune rastu uz gaillardia cvijet, mahune, brokule i luk uz origano, a slanutak i rajčica uz uresnicu svemirskog imena - kozmos. Pravo je otkriće od Silvije čuti da korov nije protivnik, već saveznik.
- Korov nije štetna biljka, već saveznik. Primjerice, loboda svojim jakim i dubokim korijenjem krumpiru napravi put do vlage za vrijeme suše. Različite vrste korova zapravo nam govore kakvu vrstu zemlje imamo i što joj nedostaje. Mnoge životinje nisu neprijatelji, nego saveznici. Ljudi instinktivno ubijaju kukce i to je velika pogreška. U vrtu u kojem vlada ravnoteža nalazi se po 33 posto štetnih, korisnih i neutralnih kukaca. Divljaju samo površine s monokulturama i koje se tretiraju kemijskim sredstvima. Monokultura naprosto nije prirodna - ističe naša sugovornica.
U Vašem vrtu sve raste jedno uz drugo, što govori o međusobnoj interakciji biljaka i zemlje.
- Pojedine biljke gnoje tlo samim time što rastu na zemlji, a to su mahunarke, djetelina, gorušica. One su prirodni izvor dušika. Drveni pepeo i pepeo od suncokreta odlični su izvori kalija. Kokošje gnojivo prirodni je izvor fosfora. Sva tri elementa koja spominjem presudna su za život biljaka.

Biljke imaju različite funkcije. Kakav je plodored, kako se slaže?
- Plodored je u biovrtu najvažniji. Može se podijeliti u 2, 3 i 4 dijela, a biljke se sade ovisno o tome koliko iscrpljuju tlo i jesu li saveznici. Različite biljke imaju različite funkcije. Neke tjeraju nametnike, određene vrste cvijeća privlače bubamare i pčele u vrt, dakle, gradi se prirodna ravnoteža u vrtu, ravnoteža u kojoj ne prosperiraju nametnici i bolesti, što je u monolukturama često - ističe Silvija Kolar-Fodor.

Ponovo u školi

Sve je više poklonika ideje uzgoja u biovrtu, pa organizirate i svojevrsnu školu o tome.
- U školi vrtlarenja koju vodim u okviru udruge Biovrt - u skladu s prirodom polaznici stječu osnovna znanja s kojima mogu započeti vlastiti uzgoj, a onda smo stalno u kontaktu zbog savjeta, ali i dodatnih edukacija. Dolaze mi ljudi iz cijelog sjevernog i sjeverozapadnog dijela Hrvatske i raduje me što to ima svoju vrijednost.

Na kolikom je prostoru Vaš biovrt?
- Na nekih 800 kvadratnih metara, s tim da smo suprug i ja kupili još dvije parcele na kojima smo posadili heljdu, uljane tikve i voćke.

Što je to šumski vrt?
- To je vrt u kojem postoje tzv. četiri sloja biljaka na različitim visinama: najviše drveće, voćke, grmlje i prizemni sloj. On se kreira i sadi tako da uzimate u obzir međuodnos biljaka, dakle da jedne obogaćuju tlo, druge da štite od vjetra itd. Glavni razlog sadnje takvog vrta je kreiranje sustava koji sam sebe održava, s tim da se najviše biraju biljke koje možemo jesti, odnosno biljke jestivih plodova. U takvom vrtu, dok jednom naraste, najviše posla je zapravo s - branjem plodova. Na parceli koju sam predvidjela za takav vrt, uz već postojeći hrast, posadila sam voćke u dva sloja, a četvrti ću sloj kreirati idućih godina.

Kako Vaš vrt izgleda zimi?
- Ne baš lijepo (osmijeh), no, od samog izgleda važnije je da kukci preživljavaju. U tom me smislu ni bolesti ne brinu jer su i bolesti i korov, odnosno postulat da vrt mora biti bez njih, obična izmišljotina kemijske industrije - zaključuje Silvija Kolar-Fodor.

Autor: Aleksandra Ličanin


Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Biovrtlarstvo Plodored

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Nas traktor kupljen ove godine, unatoč svim nedacama uspjeli smo.. #PRRRH