Što su to biodistrikti i zašto se prognozira da će ih biti sve više, kao i da će postati osnova povezivanja institucija na lokalnoj razini?
Biodistrikti predstavljaju model za poticanje ekološke proizvodnje i lokalnog razvoja, najviše u ekonomskom smislu jer se međusobno povezuju lokalni proizvođači, nadležne institucije, građani, udruženja, turističke organizacija, pa čak i komunalne službe, a sve radi održivog i efikasnog upravljanja lokalnom zajednicom i njenim resursima.
U Italiji ih je registrirano 90 i ona je jedina europska zemlja koja je donijela vlastite zakone u vezi s biodistriktima.
Nastoji se da to bude koncept života, odnosno promjena mentaliteta svih sudionika u biodistriktu. Na taj način dolazi se do dobrobiti stanovnika lokalne zajednice ili regije, kaže Patricia Pugliese, stručnjakinja za biodistrikte s Mediteranskog instituta u Bariju.
"Ne moraju svi ekološki proizvođači biti dio biodistrikta jer postoje distrikti s 10-20% eko proizvođača. Nikoga se ne tjera na to. Taj proces traje, ali raduje što ih je sve više. Prvi je formiran u Austriji 1997. godine, a u Italiji, 2009., u Campagni. Trenutno je u svijetu oko 1.300 biodistrikta, a njihov koncept spominje se i u akcijskom planu Europske unije za okološku proizvodnju i strateškom planu za ruralni razvoj do 2040. godine", kaže Pugliese.
Ono što je najvažnije, povezivanjem proizvođača i ostalih aktera, lakše se dolazi i do financijskih sredstava iz europskih fondova.
"Priznavanje biodistrikta od lokalnih i državnih vlasti omogućava da se dođe do fondova jer onda biodistrikt postaje subjekt koji se može javlajti na natjčaje, postane institucionaliziran, kao i svi povezani dionici i sporazumi koje između sebe potpišu. Da ne govorimo o tome koliko se, nakon priznanja, ostali subjekti žele uključiti u biodistrikte", ističe Patricia.
Kako se čulo, inicijative za uspostavljanje ovakvog načina povezivanja organizacija, udruženja, zadruga proizvođača, kao i nadležnih institucija na lokalnom i regionalnom nivou, postoje u Hrvatskoj i Crnoj Gori dok ga Srbija već ima, Kolubara biodistrikt.
Tagovi
Autor
Odbačenih 1.300 tona vune pretvaraju u supstrat za uzgoj povrća koji mijenja kamenu vunu
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Za vrt bez kopanja najbolja je stelja, dok s vunom treba opreznije
Zeleni Kastav više je od sajma - to je simbol zajedništva, povjerenja i održivosti
Od betona do blata: Kako je Novella Carpenter pretvorila Oakland u učionicu poljoprivrede
Lijep put za balu sijena: Od njiva u dolini Raše, preko mora do - boškarina
Ogroman potencijal i resurs, Kristina Šafranko vratila na pradjedovinu uzgoj industrijske konoplje
Gljive su iznimno vrijedna namirnica, a na velika vrata upravo ulazi 'lavlja griva'
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+]
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+]
