Pretraga tekstova
Rano buđenje prirode ne utječe dobro na voćarstvo, kao ni na druge grane poljoprivrede. Umirovljeni meteorolog, Željko Lazanin, komentirao je situaciju za Osječku televiziju.
Zadnjih godina klimatske promjene dovode do temperaturnih promjena te ove bilježimo najveće temperature u povijesti mjerenja za veljaču na globalnoj razini.
"Od 1882. godine se profesionalno prati vrijeme te treba reći kada je veljača u pitanju, prosječna temperatura koja je uobičajena je +1ºC", kaže za Osječku televiziju Željko Lazanin, umirovljeni meteorolog, dodajući kako ćemo morati mijenjati svoje životne navike i ponašanje. "To je sigurno", napominje.
Podsjeća da je 1903. u veljači bilo +23ºC, dok je 2016. bilo -26 ºC i da su ti ekstremi ono što je zabrinjavajuće, te dodaje kako smo mi ljudi doprinijeli klimatskim promjenama kroz povećanje broja betonskih površina, krovova što, kaže, bitno mijenja okoliš i temperaturu zraka.
"U Slavoniji smo jako ovisni o snježnom pokrivaču, zato što se zaliha produktivne vlage u tlu stvara najbolje i najsigurnije kada imate snježni pokrivač koji je barem sedam dana bio u veljači, pa se postupno otapao i hranio tlo vlagom koja je dostupna kasnije svom raslinju, bilo da se radi o kukuruzu ili pšenici", navodi pojašnjavajući kako je ovih godina bilo ekstremnih situacija, što za biljni svijet nije dobro jer da bi nastupila fenološka faza, odnosno da bi se skupila određena količina topline treba dugo, a da sve to propadne dovoljna su dva sata jutarnje hladnoće.
I to je ono čemu zasad ne možemo stati na kraj.
No svakako, kaže, promjenu na bolje može učiniti svatko od nas, tako što će se planirati prostor, odnosno tako što će se ostaviti dovoljno zelenih površina jer "koliko smo samo šuma uništili i nismo ih nadomjestili, a one su davale svoj dio u klimi, u čišćenju atmosfere te čim se to promijeni, imamo nužne promjene".
Također možemo odlučiti koji će se plinovi ispuštati u atmosferi, čime ćemo se grijati i sl…“, upozorava.
Za kraj poručuje "Pomozite prirodi, zasadite drvo".
Više možete pogledati u videoprilogu Osječke televizije:
Autorica
Više [+]
Magistra nutricionizma i znanosti o hrani. Ljubiteljica hrane i zaljubljenica u prirodu. Rado potiče svijest o važnosti pravilne i zdrave prehrane.
Partner
Sv.L.B.Mandića bb,
Osijek,
Hrvatska
tel: (031) 400 - 000,
e-mail: marketing@ostv.hr
web: http://www.osjecka.com
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku. Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima... Više [+]
Mnogi ih pitaju: “Zašto jednostavno ne uvezete sorte koje imaju dobre prinose u ostatku Europe?” Odgovor je jednostavan – zato što finski uvjeti zahtijevaju bitno drugačiju genetiku.
Polja na Siementalia Salo farmi suočavaju se s ekstremima koje je stranim sortama teško preživjeti:
- Iznimno hladne zime koje testiraju preživljavanje ozimih kultura.
- Suha proljeća koja zahtijevaju snažnu energiju klijanja u hladnom tlu.
- Dugi ljetni dani (ponoćno sunce) koji potpuno mijenjaju ritam rasta biljaka.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovakvo bi sjeme trebalo sada nama, imamo problema na poljima. Sjeme visokih prinosa tolerantnih na sušu, a vrijeme i temperature ubitačne. Kiša, pa Više [+] jako sunce, isparavanja iz zemlje kao u sauni, hladne noči, bar ovaj dio gdje sam ja.