NASA potvrdila: 2024. je najtoplija dosad zabilježena godina, što nas očekuje u 2025?

Prosječna površinska temperatura Zemlje lani je bila najtoplija ikada zabilježena. Globalno, bile su 1,28 stupnjeva Celzijusa iznad pretpostavljene polazne vrijednosti 20. stoljeća (1951.-1980.), što je rekord, piše poljski Agronews.

Više od polovice 2024. prosječne temperature bile su više od 1,5 stupnjeva Celzijusa iznad osnovne vrijednosti.

Pariški sporazum

Naime, Pariški sporazum o klimatskim promjenama, usvojen 2015., ima cilj ograničiti globalno zagrijavanje na ispod 2°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, s nastojanjem da se zadrži unutar 1,5°C.

"Za usporedbu, temperature tijekom toplih razdoblja na Zemlji prije tri milijuna godina – kada je razina mora bila mnogo viša nego danas, bile su samo oko 3°C više nego prije industrijske ere“, napominju znanstvenici NASA-e.

Ne dajte se zavarati, prije sjetve prvo prst u tlo. Ako ne poplavi, možda kukuruz iznikne

Stručnjaci vjeruju da smo trenutno na polovici puta do postizanja globalnog zagrijavanja na razini pliocena, do kojeg bi moglo doći za samo 150 godina.

Podsjetimo, pliocen je geološko razdoblje koje je trajalo od 5,3 do 2,6 milijuna godina, tijekom kojeg je Zemlja doživjela klimatske promjene, hlađenje koje je dovelo do početka ledenih doba, te razvoj mnogih modernih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući prve ljudske predke.

Trend globalnog zagrijavanja

Znanstvenici su utvrdili da je trend globalnog zagrijavanja u posljednjim desetljećima uzrokovan zadržavanjem topline uslijed ugljičnog dioksida, metana i drugih stakleničkih plinova. Rekordni porast emisije ugljičnog dioksida iz fosilnih goriva zabilježen je na Zemlji u 2022. i 2023. godini, prema međunarodnim analizama.

"Koncentracija CO₂ u atmosferi porasla je s razine prije industrijske ere u 18. stoljeću, koja je iznosila oko 278 dijelova na milijun, na oko 420 dijelova na milijun danas“, ističu iz NASA-e.

Na klimatske uvjete u pojedinim godinama mogu također utjecati prirodne klimatske varijacije poput El Niña i La Niña, koje naizmjenično zagrijavaju i hlade Tihi ocean.

"El Niño, koji je započeo u jesen 2023., pridonio je povećanju globalne temperature iznad prethodnih rekorda. Val vrućina koji je započeo te godine nastavio je premašivati prognoze i u 2024. godini, unatoč tome što je oslabljen“, zaključuju.

Treća najtoplija veljača

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze u ime Europske komisije, objavila je kako je protekla u 2025. bila treća najtoplija veljača na globalnoj razini, s prosjekom od 13,36 stupnjeva Celzijusa, odnosno 0,63 iznad prosjeka za veljaču 1991.-2020.

"Nastavlja se niz rekordnih ili skoro rekordnih temperatura zabilježenih u posljednje dvije godine. Jedna od posljedica toplijeg svijeta je topljenje morskog leda, a njegova niska razina, a na oba pola gurnula je globalnu ledenu pokrivenost na minimalnu razinu“, istaknula je Samanthi Burgess, strateška voditeljica za klimu u Europskom centru za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Europske temperature bile su najviše iznad prosjeka u sjevernoj Fenoskandiji (Skandinavski poluotok i ruski poluotok Kola), Islandu i Alpama, a veliko područje negativnih anomalija zabilježeno je za istočnu Europu.