Pretraga tekstova
Dolazak značajnijih oborina najavljen je krajem listopada i studenog. Očekivati se može grmljavina, pljuskovi i olujni vjetrovi, a ne može se isključiti ni lokalizirana tuča.
Prosječna temperatura površinskog zraka u Europi od lipnja do kolovoza ove godine bila je gotovo 1°C iznad prosjeka u odnosu na razdoblje od 1991-2020., što čini ovo ljeto najtoplijim u skupu podataka Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S), stoji u njihovu mjesečnom pregledu za kolovoz.
No, ovogodišnji osmi mjesec bio je uz onaj 2017. godine globalno treći najtopliji zabilježen, čak nešto više od 0.3°C topliji u odnosu na prosjek razdoblja 1991-2020., no s kontrastnim uvjetima na cijelom kontinentu. Rekordne maksimalne temperature zabilježene su u mediteranskim zemljama, toplije od prosjeka na istoku te općenito ispodprosječne na sjeveru.
Još nedavno smo bili svjedoci katastrofalnim krajnostima gdje su sjevernu i središnju Europu pogodile povijesne poplave, dok su uzastopni toplinski valovi uzrokovali požare na jugu i jugoistoku našeg kontinenta.
Što nam nakon ovakvoga ljeta donosi jesen, objavili su prognostičari AccuWeathera. Članovi međunarodnog tima za dugoročno prognoziranje, Tyler Roys i Alan Reppert kažu da će obrazac La Niña koji se razvija na Pacifiku, a koji će utjecati na vremenske uvjete u cijelom svijetu, biti pokretačka snaga za cijelu jesen. Sezona službeno počinje jesenskim ekvinocijem 22. rujna. Pišu kako je zima 2020.-2021. također imala La Niña uzorak pa bi ova sezona mogla biti slična prošloj, što će reći, ova bi pojava mogla donijeti sezonu olujnih vjetrova.
Prema ovoj platformi iznadprosječne temperature bi se početkom jeseni trebale nastaviti na istoku Europe. Na Balkanu i u Grčkoj su mogući i toplinski valovi, uglavnom tijekom prve polovice jeseni. To bi, nažalost, moglo uzrokovati još šumskih požara.
Istovremeno, oluje koje se predviđaju na Mediteranu mogle bi donijeti kraća osvježenja.
Dolazak značajnijih oborina najavljen je krajem listopada i studenog, a na naše će se područje proširiti iz Italije. Nažalost, postoji i prijetnja od poplava. Očekivati se mogu grmljavine, pljuskovi i olujni vjetrovi, a ne može se isključiti ni lokalizirana tuča.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.
Đuro Japaric
prije 5 godina
SASA , uvažavam dio tvojih razmišljanja , ali ne razumiješ da snijega imamo sve manje , da su nam dio izvora i potoka u brdskoj SLAVONIJI u zadnje 4 godine PRESUŠILI , da nivo podzemnih voda opada , a ovo pitaj ljude iz vodovodnih poduzeća , da su lipanj , srpanj i kolovoz ove godine bili najtopliji od kako se mjeri temperatura ! U krumpiru zemlja mi je bila suha kao brašno , voćke sam 3 puta zalijevao dovoženjem vode , isto tako i posađena božićna drvca !
SASA FRANIC
prije 5 godina
jos malo budalastina o tzv "klimatskim promjenama" koje ne stete nicem niti je ista u njima neobicno
Đuro Japaric
prije 5 godina
Nema problema za Slavoniju , ako bude padalina voda će oteći u CRNO MORE , a NEĆE u brdskoj SLAVONIJI završiti u AKUMULACIJAMA jer ih osim BOROVIKA i male PETNJE nemamo ! Akumulacija Londža moguće zapremine preko 20 milijuna kubika vode započeta je sa izgradnjom još u Jugoslaviji ! A , Plenković umjesto MRTVIH KAPITALA neka u ime svoje bezvrijedne Vlade mijenja Zakon o vodama i KRENE U MASOVNU gradnju akumulacija u brdskoj Slavoniji !