Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Intervju
  • 21.05.2023. 10:30

Ivan Güttler: Na obranu od tuče trošimo gotovo 1,3 milijuna eura, a nije učinkovita

Zašto se u Hrvatskoj ne koriste protugradne rakete, kako obranu od tuče rješavaju u Europi, koliko sredstava trošimo na obranu, kakve vremenske prilike očekivati ovoga ljeta, neke su od tema o kojima smo razgovarali s dr. sc. Ivanom Güttlerom, zamjenikom glavne ravnateljice DHMZ-a

Foto: Depositphotos/pobarabany
  • 2.191
  • 213
  • 0

Zimska suša, mraz, neuobičajeno hladan i kišan svibanj, tuča, poplave, samo su neke od vremenskih prilika koje su već sada zadesile Hrvatsku ove godine. Mnogi su usjevi već sada nastradali, a vegetacija i sezona poljoprivrednih poslova je tek na početku. Kakvo nas vrijeme čeka ove, ali i narednih godina, zašto u Hrvatskoj u svrhu obrane od tuče ne koristimo protugradne rakete, kakva je praksa u ostatku Europe, neka su od pitanja na koje nam je odgovor dao dr. sc. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda. 

Visoka vjerojatnost za toplije vrijeme

Svjedoci smo velikih klimatskih promjena. Može li se u tom kaosu očitati nekakav obrazac pa da možemo reći, idućih nekoliko godina će biti ovakvo ili onakvo vrijeme?

Klimatske promjene bitno mijenjaju naša uvriježena očekivanja vremenskih uvjeta i našu predodžbu godišnjih doba. Dok se sveukupni trendovi mogu jasno prepoznati, kao što su sve više temperature zraka i porast intenziteta te frekvencije vremenskih nepogoda, konkretne prognoze za narednih nekoliko godina teško je dati. Potrebno je razlikovati generalne trendove kroz dulji niz desetljeća koje u dijelu klimatskih promjena možemo jasno detektirati, kao što su temperatura zraka i mora, te promjenjivost od godine do godine u anomalijama temperature i ostalih meteoroloških elemenata koja nije u potpunosti predvidljiva. Neupitno je jasno da s porastom temperature raste količina vodene pare u atmosferi koja je dostupna konvektivnim procesima, a koji su čest uzrok ekstremnih oborinskih događaja na površini.

Gledajući dugoročnu prognozu na nekim meteorološkim servisima, ne prognozira se baš vrelo ljeto, ali će zato, čini se, opet biti sušno. Može li se danas reći što nas čeka u iduća tri mjeseca?

DHMZ će objaviti na mrežnim stranicama prognozu za vremenske uvjete za ljeto 2023. kasnije ovog mjeseca, kada budu dostupni svi relevantni podaci. Međutim, prema preliminarnim podacima utemeljenima na rezultatima nedavno objavljenog numeričkog modela za sezonsku prognozu Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena u Readingu (ECMWF), postoji visoka vjerojatnost za toplije vrijeme od prosječnog tijekom ljeta (lipanj, srpanj, kolovoz). Prema tome, srednja mjesečna temperatura u svakom ljetnom mjesecu mogla bi biti iznad uobičajene. Što se tiče oborina, većina regija u Hrvatskoj mogla bi doživjeti prosječne, ili malo iznad prosječne količine kiše tijekom ljeta. Međutim, ova prognoza je samo umjereno vjerojatna. Važno je napomenuti da su ovo preliminarna predviđanja i da takva vrsta prognoze nije visoko pouzdana te je potreban nastavak istraživanja i razvoja u ovom dijelu meteorologije. Istovremeno, klimatski modeli daju nam projekcije budućih promjena na dugoročnoj skali.

Dr. sc. Ivan Güttler

Prema modelima korištenima u Doprinosu za 8. Nacionalno izvješće Republike Hrvatske o UN-ovoj okvirnoj konvenciji o klimatskim promjenama, predviđaju se u prosjeku sušnija ljeta u cijeloj Hrvatskoj za razdoblje od 2041. do 2070. u usporedbi s periodom od 1981. do 2010. Primorje, središnja Dalmacija i gorsko područje mogli bi doživjeti najveće smanjenje oborina, od 15 % do 20 %. Najsjevernije i najistočnije regije zemlje očekuju manje smanjenje, između 5 % i 10 %. Ove promjene u oborini mogle bi imati utjecaj na poljoprivredu i dostupnost pitke vode te rizik od pojave požara otvorenog tipa.

Razumijevanje uzroka klimatskih promjena te nastanka toplinskih valova i suše je na visokom stupnju te smo sada u fazi detaljnijih istraživanja za procese na malim prostornim skalama. DHMZ je od ožujka ove godine partner na međunarodnom EU projektu Clim4Cast koji će tijekom sljedeće tri godine omogućiti razvoj prognostičkih alata za ublažavanje posljedica suše, toplinskih valova i požara, što znači unaprijeđenje sustava upozorenja na ekstremne pojave na nacionalnoj i regionalnoj razini. Na projektu kao pridruženi partneri sudjeluju Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo unutarnjih poslova.

Ivan Güttler: Prilagoditi poljoprivredu klimatskim promjenama

Ove godine nije bilo jakog mraza no proljeće nam je vrlo nestabilno. Prvo je tuča pogodila dio Dalmacije i okolicu Požege, a onda je dio Hrvatske pogodila jaka poplava. Prošle ste godine izjavili da će pojava tuče biti sve izraženija i razornija. Kada govorimo o poljoprivredi i šteti na usjevima, može li se uopće što napraviti da do štete ne dođe?

Kao što ste spomenuli, tuča može nanijeti značajnu štetu poljoprivrednim usjevima i imovini te potpuno razumijemo zabrinutost poljoprivrednika zbog tuče. Kako već sada živimo u vremenu klimatskih promjena moramo početi razmišljati dugoročno i razgovarati o načinima prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama i izazovima koje te promjene donose. Ne koristiti sredstva poreznih obveznika na neučinkovite i znanstveno neutemeljene metode, nego raditi zajednički na jačanju održivosti i otpornosti poljoprivrede. Ulagati u razvoj alternativnih rješenja i tehnologija koje će dugoročno koristiti poljoprivrednicima bez negativnih utjecaja na okoliš, zdravlje i sigurnost ljudi. Tuča nije jedini uzročnik nastalih šteta od prirodnih nepogoda. Naši poljoprivrednici se suočavaju i sa sušom, mrazom, poplavama, olujnim vjetrovima. Nažalost, svjedoci smo njihovog sve većeg intenziteta i učestalosti i na to se moramo pripremiti i tome prilagoditi. Na tom području donosioci odluka, lokalne zajednice, poljoprivredni stručnjaci, poljoprivrednici i njihova udruženja imaju podršku DHMZ-a, naših klimatologa, agrometeorologa i hidrologa. Moramo pronaći cjelovita i efikasnija rješenja kako bismo pomogli našim poljoprivrednicima u proizvodnji hrane koja nam je svima potreba. Nažalost, poljoprivredna proizvodnja sve će više biti izložena utjecaju klimatskih promjena.

Voda na polju kukuruza 

Kada govorimo o riziku šteta od tuče, on ima tri elementa. Prvi element je vjerojatnost pojave tuče i tu je zadatak meteorologa da bilježe i prate pojavu i karakteristike zrna tuče kroz dulji niz godina. Drugi i treći elementi su izloženost, u smislu broja objekata ili veličine poljoprivrednih površina te ranjivost naše infrastrukture i poljoprivrednih nasada, koji ovise o materijalima koje koristimo u gradnji te otpornosti biljaka. Iako se u javnosti javljaju različita stajališta oko operativne obrane od tuče, moram naglasiti kako u znanstvenoj zajednici i našem krovnom međunarodnom tijelu, Svjetskoj meteorološkoj organizaciji postoji vrlo jasan i jedinstven stav: metodološki i znanstveno ne postoji niti jedan jasan dokaz uspješnosti i učinkovitosti umjetnog djelovanja na konvektivne oblake te nastanak tuče. 

Iz tog se razloga kod nas više ne koriste protugradne rakete? Kako se s tučom bore u ostatku Europe?

Nigdje u Europskoj uniji obranu od tuče ne provode nacionalne meteorološke i hidrološke službe i DHMZ je jedina takva služba koja ima zakonsku obavezu provođenja ovakvih aktivnosti. U Europi postoje privatne, nacionalne i regionalne inicijative u kojima se vrši zasijavanje oblaka različitim tehnologijama (rakete, prizemni generatori i/ili zrakoplovi). Agencije koje su dio ministarstva poljoprivrede u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj provode obranu od tuče na određenim teritorijalnim područjima. U Austriji, Sloveniji i Njemačkoj, zaštita od tuče je rezultat privatnih inicijativa i financira se privatno ili lokalno, uglavnom se koriste zrakoplovi i to samo na malom, ograničenom području. U Francuskoj, jednoj od najvećih europskih proizvođača i izvoznika poljoprivrednih proizvoda, zaštita od tuče je također rezultat privatne inicijative, ali se provodi samo na području četiri francuske regije koristeći prizemne generatore. U Srbiji i Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini se provodi operativna raketna obrana. Moram naglasiti da je vrlo teško naći sustavne znanstvene analize rezultata ovakvih aktivnosti. 

Borba s tučom u Europi

DHMZ provdi zaštitu generatorima koji srebrov jodid ispuštaju u zrak. O kakvoj je zaštiti riječ, na kojim područjima se ona provodi ove godine?

Smatram da je povijesno napravljena ozbiljna greška u određenom broju europskih zemalja kada su se počele primjenjivati tehnologije koje nisu prošle stroga testiranja i recenzije rezultata. Višegodišnji eksperimenti u Švicarskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, koji su sustavno testirali učinkovitost zasijavanja konvektivnih oblaka tvarima kao što je srebrov jodid, nisu detektirali smanjenje broja zrna tuče ili smanjenje kinetičke energije zrna tuče. Srebrov jodid se koristi kao aktivna tvar u većini varijacija ove tehnologije neovisno o načinu dostavljanja (avioni, rakete, generatori) u atmosferu i konvektivne sustave. Iako je pokazao određenu sposobnost stvaranja manjih ledenih jezgri u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima, u stvarnoj atmosferi ova tehnologija ne ispunjavanja svoja obećanja. Postoji dio kolega koji se ne slažu s ovakvim procjenama i njih uvijek molim da dostave recenzirana i objavljena istraživanja s jasnim metodologijama, statističkim obradama i potkrijepljenim zaključcima.

Potpuno je razumljivo da je poljoprivrednicima i vlasnicima imovine koji žive na područjima pogođenima tučom to izuzetno važno pitanje, jer ima značajan utjecaj na njihovu financijsku dobrobit i svakodnevni život. Stoga želim naglasiti kako meteorologija, kao znanost i struka, pored motrenja ovakvih događaja, ima niz aktivnosti vezanih za prognoziranje tuče kako bi pomogla u smanjenju štete koju takvi događaji mogu uzrokovati. 

Izgradnja mreže suvremenih meteoroloških radara, koju DHMZ upravo završava kroz projekt METMONIC i kojom je po prvi put u povijesti radarskim mjerenjima obuhvaćena cijela Hrvatska, dodatno će unaprijediti i sustave ranog upozorenja na ekstremne vremenske i klimatske pojave uključujući i tuču, što je jedna od najvažnijih nadležnosti DHMZ-a.

Unaprjeđuje se sustav ranog upozorenja

Koliko rano ćete moći dati upozorenje na ekstremne vremenske prilike?

Mi danas imamo sustave koji mogu dati upozorenje 1 do 2 dana ranije i time omogućiti poljoprivrednicima poduzimanje preventivnih mjera zaštite. Iako nije uvijek moguće u potpunosti  zaštiti poljoprivredne nasade, ovakve prognoze i upozorenja mogu pomoći u zaštiti stoke, vozila i druge mehanizacije, a posebno sigurnosti građana. Pozivam građane da prate upozorenja i prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda narednih mjeseci, a u slučaju pojave tuče na njihovom području dostavljaju tu informaciju inicijativama kao što je European Severe Storms Laboratory koji prikuplja informacije o različitim elementima olujnog nevremena na području Europe. Povećavanjem razumijevanja takvih pojava, povećavamo i mogućnosti zaštite te smanjenja njihovih negativnih posljedica na naše živote i imovinu.

Srebrov jodid može utjecati na naše zdravlje

Koliko košta primjena zasijavanja oblaka? 

Očekujem kako ćemo intenzivne razgovore o tuči voditi narednih mjeseci i godina te se nadam da će razumijevanje ove problematike rasti. Operativno umjetno djelovanje na vrijeme nije smjer u kojem vidim velike pomake u bliskoj budućnosti. S razvijanjem sustava gustih staničnih, radarskih i satelitskih mjerenja polako dobivamo potpunu sliku nastanka i evolucije konvektivnih oblaka i sustava koji donose tuču. Međutim, još smo u vrlo ranoj fazi razumijevanja detalja nastanka i putanja zrna tuče i to je  definitivno područje koje traži nastavak osnovnih meteoroloških i kemijskih istraživanja. Smatram da radimo ozbiljan presedan s daljnjom primjenom zasijavanja oblaka na operativnoj razini u Hrvatskoj. Ove će se godine na operativnu obranu od tuče potrošiti 1,256 mil. € . Postoje bolji načini korištenja ovih financijskih sredstava, prvenstveno u polju osnovnih istraživanja i razvoja novih materijala i uzgoja biljaka otpornijih na štetu uzrokovanu tučom te se nadam da će ovakvo preusmjeravanja ulaganja provesti narednih godina. 

Novac treba uložiti u druge načine obrane

Je li srebrov jodid štetan za ljude, životinje?

Podsjećam kako znanstvena zajednica ovakav oblik obrane od tuče ne podržava i zbog srebrovog jodida koji iz atmosfere pada na biljni i životinjsko svijet te u konačnici može utjecati na naše zdravlje. Ovakva istraživanja se provode relativno rijetko zbog složenosti procesa i potrebnog vremenskog trajanja eksperimenata i teško je naći slične primjere primjene neke okolišne tehnologije bez da su se detaljno provjerili mogući utjecaj na živi svijet.

Sredstva koja se trenutno troše na sustav obrane od tuče potrebno je uložiti u razvoj alternativnih rješenja i tehnologija koja će dugoročno pomoći našim poljoprivrednicima u prilagodbi na klimatske promjene koje donose sve učestalije i intenzivnije vremenske ekstreme. Vjerujem da će se u komunikaciji s ostalim tijelima državne uprave pronaći potrebna financijska rješenja za pomoć građanima pogođenim štetom od tuče. Pritom primarni zadatak nas meteorologa treba biti i ostati rana prognoza i upozorenje na pojavu događaja s tučom, kao i davanje podrške našim poljoprivrednicima kroz posebne agrometeorološke prognoze, informacije i stručne podloge kako bi svoju proizvodnju pripremili na promjene u temperaturnom režimu tla, vodnoj ravnoteži i korištenju raspoloživih vodnih resursa, zaštitili, ne samo od tuče, nego i bolesti, štetočina, poplava, suša i svega ostalog za sigurnu proizvodnju hrane koja nam je neophodna kao voda i zrak.

Foto 1 i 3: Ivan Güttler
Foto 2: Ivica Cvrlje
Foto4: Depositphotos/deyanarobova


Tagovi

Obrana od tuče Ivan Güttler Vremenska prognoza DHMZ Kilmatske promjene Suša Ekstremno vrijeme Clim4Cast Srebrov jodid Tuča


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Baranji nova balvan revolucija. Uskoro opširnije