Uzgoj povrća na balkonu ili terasi izazov i zadovoljstvo - evo savjeta za početnike

Htjeli bi uzgojiti povrće, ali nemate svoj vrt - ne očajavajte. Biljke možete zasaditi u posude na balkonu ili terasi. Potrebno je, uz želju i ponešto truda za ostvarenje svog malog kutka zdrave hrane. A do njega možete i u pidžami i bosi.

Lijepo, a može se i jesti

Za razliku od cvijeća, uzgoj povrća čini vas održivijim, a prostor na balkonu ili terasi i dalje ostaje atraktivan i uredan. Važno je dobro se organizirati i pripremiti, nabaviti odgovarajuću zemlju, posude, sjeme i presadnice. Uz to, znati kada se i što sije ili sadi.

Uzgoj povrća u posudama zahtjeva sunčano mjesto, kvalitetan supstrat, zalijevanje i posude s drenažnim rupama.

Za uzgoj bilja na balkonu važno je znati:

Većini povrća potrebno je najmanje 6 sati sunca dnevno .Nužno je redovito zalijevanje jer se u posudama zemlja brže isušuje a to činite rano ujutro ili navečer, najbolje odstajalom vodom. Izbjegavajte kupovnu zemlju za cvijeće već koristite namjensku visokokvalitetnu zemlju za povrće obogaćenu kompostom.

Što uzgajati na južnoj strani balkona ili terase?

Obzirom da je biljkama u posudi ograničen prostor za korijen, redovito ih prihranjujte organskim gnojivima kako bi osigurali dovoljni nutrijenata. Površinu je dobro malčirati, primjerice sijenom, koje će smanjiti isparivanje vode iz tla, ali i obogatiti ga vrijednom organskom tvari.

Prednosti uzgoja u posudama

Najveća prednost ovakvog uzgoja je što vam je sveže povrće uvijek i odmah nadohvat ruke. Korov se lako odstranjuje, a lakša je i kontrola puževa i nametnika.

Uslijed većih vremenskih neprilika posude s biljkama možete premještati, u zavjetrinu, prekriti ili zasjeniti.

Imajte na umu da biljke uzgojene u posudama ovise najviše o vama, stoga vam predstoji nešto predznanja, razmjene iskustava s ostalim uzgajivačima i jednostavno osjećaj prepoznati što određenoj biljci treba, promatrajući. Budite im tihi susjed uvijek na usluzi. Zauzvrat će vam podariti osmijeh na lice, svojim rastom i plodovima. Neprocjenjivo zadovoljstvo.

Koje kulture odabrati za uzgoj na balkonu?

Za početak to može biti začinsko i ljekovito bilje: peršin, celer, luk, bosiljak, majčina dušica, origano, menta, melisa, kadulja,. i dr.

Ukoliko ne raspolažete većim prostorom vaš izbor može se svesti na peršin, kojega možete imati dovoljno kroz cijelu godinu.

Posadite li smilje, od njegovih neodoljivo mirisnih žutih cvjetića možete pripraviti macerat. Ubrane zrele cvjetove stavite u ulje, najbolje maslinovo, koje ćete kasnije koristiti u kozmetici, za lice i tijelo.

U istu posudu možete posaditi i lavandu pa će vaš balkon krasiti grmić sastavljen od komplementarnih boja cvjetića; žutih od smilja i ljubičastih od lavande. Osim što će privlačiti izgledom, lavanda je uz kadulju, vaš saveznik u borbi protiv komaraca.

Ljubitelji čaja mogu svakodnevno uživati u svježim listovima mente, kadulje, melise ili limunovca. Prije jesenskih kiša većinu ovih biljaka, odnosno njezinih listova valja osušiti i spremiti kako bi guštali u toplom napitku cijelu zimu.

Najčešće vrste povrća za sadnju

Možda svi plodovi neće dosegnuti maksimalnu veličinu kakvu bi imali u pravom vrtu, kao što su veće sorte rajčica, volovsko srce ili pink. Rasti će oni, samo što će im plodovi biti nešto manji, a zbog svoje visine i kolca ubodenog kao potpornik u zemlju, biljka se može pod naletom vjetra, slomiti. Izaberite bolje niže vrste kao što je jabučasti paradajz, pelate i cherry, a potpornici neka budu od bambusa jer se trstika pri naletu vjetra smože slomiti i povući sa sobom i biljku. Također izaberite paprike nižeg rasta, kao što su primjerice ljute papričice, čili.

Posuda za rotkvice ne mora biti duboka. Brzo se razvijaju pa ih možete sijati često, svakih par tjedana u proljeće i jesen. Za ostalo korjenasto povrće, kao što je mrkva, luk ili poriluk, odaberite dublje posude kako bi se korijen pravilno razvio.

Što se tiče salata, najbolje ih je saditi iz ranijih uzgojenih presadnica. Ako ih sijete direktno u posudu dobit ćete mnoštvo mladih sadnica kojima nećete moći naći mjesto za presaditi i šteta da vam propadnu.

Rukolu i matovilac posijte početkom proljeća. Uspjeh je zagarantiran. Kada se peršin i rukola rascvjetaju, ostavite koju biljku za sjeme. Kada se cvijet sa sjemenčicama osuši, sami će se rasaditi, a ostatak možete spremiti.

Tako ostavljeni cvjetovi privući će vrijedne kukce, oprašivače. Bez bojazni uživajte u njihovom letu s cvijeta na cvijet. Pčele su vrlo inteligentna bića koja vas pamte pa im neće smetati vaša prisutnost i čeprkanje po "vrtu". Jedino pazite da se leptiri bijelci ne zadržavaju previše oko kupusnjača, u našem slučaju brokule i raštike jer brzinski ostavljaju svoja jajašca po listovima. Stoga treba redovito pregledavati i najbolje što prije odstraniti ih mehanički prstima s lista. S vremenom će se stvoriti na vašem balkonu jedna simbioza biljaka i životinja u čijem se prisustvu i čovjek osjeća zadovoljno.

Što se tiče puževa oni će uvijek pronaći put. Možete im postaviti barijeru od pepela ili usitnjene ljuske jajeta oko same biljke.

Promatrajući možemo puno toga naučiti, dobiti odgovore i shvatiti iz prve ruke. Tako smo se uvjerili kako krijesnica nakon što pojede puža, uvuče se u njegovu kućicu i odmara.

Voće na terasi

Nakon što ih jednom posadite, jagode će se vrlo brzo vriježama širiti pa ih iz godine u godinu očekujte sve više. Želite li proširiti nasad, kada se mladice oforme, presadite ih. Poželjno je jagode ušuškati u gnijezda od sijena, kako plodovi ne bi trunuli po zemlji. Uz njih možete posaditi češnjak, poriluk i luk vlasac koji osim što će dekorativno dobro izgledati zajedno u posudi, pogotovo ljubičaste loptice ocvjetanog vlasca, svojim mirisom otjerati nepoželjne nametnike. Idealno sredstvo za zaštitu je poljska preslica koja štiti od pepelnice, crvenog pauka i grinja.

Mi svoje jagode nesebično dijelimo sa stalnim stanovnicima terase, guštericama jer nam pomažu u suzbijanju broja komaraca i muha. Ujutro kada izađemo na terasu, evo i njih, znatiželjnika, virkaju i čekaju na svoj slatki obrok.

Želim saditi jestivo cvijeće

Vjerojatno ste i ljubitelji cvijeća, ali i dalje ne odustajete od jestivog, stoga vam predlažemo biljke zaštitnice u ekološkom mini povrtnjaku.

Cvjetove dragoljuba možete jesti u salati kao i listove koji su odlični i u sendviču. Nezahtijevna je i brzorastuća biljka s puno dobrobiti. Fino se razgrana, puzi na sve strane, a njegovo korijenje ne zauzima ostalim biljkama prostora. I što je najvažnije, raste cijelu godinu pa balkon ostaje zelen. Ipak ukoliko je zima pod snijegom i s temperaturama u minusu, kao što je bio ove godine slučaj na primorju, vjerojatno je da će biljka smrznuti. Na sreću, dragoljub se lako i brzo razmnožava. Dolaze u više nijansi, od žutih, narančastih do bordo boja.

Dragoljub je prirodni insekticid? Evo još 7 razloga zašto ga uzgajati

Osim što je zaštitnica ostalih biljaka, cvjetovi kadifice su također jestivi, ali i kao dodatak čaju. U vrtu se najviše sade uz rub. Kadifice u jednu ruku mogu biti mamac za puževe, pogotovo kada tek niču. Potamane ih u trenu. Kako bi to izbjegli, sijemo ih na povišeno mjesto i kasnije, kada se biljka oformi, posadimo u povrtnjak, kako bi izlučevinom iz svog korijena zaštitile naše povrće od nematoda (parazitskih crva), nekih kornjaša i bijele mušice. Odbijaju i lisne uši ali najbolji tamanitelji protiv njih su ipak bubamare. Vjerujte da neće otići dok ih sve ne pojedu, pa trajalo to i danima.

Sredstvo protiv lisnih uši možete lako učiniti i sami tako što ćete zahvaćenu biljku prskati vodom u koju ste stavili sodu bikarbonu.

Svoje povrće koje uzgajate nemojte tretirati pesticidima i umjetnim kemikalijama. Ostavite da se vaš vrt osnaži i postane mini ekosustav.

Količinski povrće "na malo" neće biti dostatno za prehranu obitelji, ali vlastiti uzgoj će vam zasigurno pružiti kontrolu nad onim što jedete i doprinijeti održivosti. Ovakav način uzgoja smanjit će ovisnost odlaska u dućan, a svježe proizvode upotpuniti od lokalnih eko proizvođača od kojih uvijek možete dobiti i pokoji savjet.

Kako izgleda raj na balkonu, pogledajte u videu: