• Urbani vrtovi
  • 16.05.2021. 10:30
  • Osječko-baranjska, Osijek

Urbani vrtovi sve popularniji: Ljudi žele imati svoje domaće povrće

Pesticidi se ne koriste. Osnovno je gnojivo ljekovito bilje, a urod štite pripravcima od koprive.

Foto: Lucija Bencarić
  • 283
  • 392
  • 0

Od Pule, preko Varaždina, Karlovca i Zagreba pa sve do Osijeka sve je više gradskih tzv. urbanih vrtova koji su snažan procvat doživjeli upravo za vrijeme pandemije koronavirusa. 

Tako se na 180 parcela po 50 četvornih metara u gradskoj četvrti Jug 2, koliko ih je još 2014. godine Grad Osijek dodijelio svojim stanovnicima pilot projektom, danas može naći doista svega, od povrća, voća, začinskog i ljekovitog bilja do cvijeća. 

Nema pesticida i umjetnih gnojiva

"Krenulo je nas nekoliko entuzijasta koji smo se odlučili za permakulturu, kako bi očuvali stare sorte sjemena i proizveli zdravu hranu. Najveći cilj je bio potaknuti ljude koji su zatvoreni u stanovima na boravak u prirodi i svježem zraku", kaže nam Sofija Majić, čelnica Udruge korisnika urbanih vrtova Osvrt.

Svi su urbani vrtlari, pojašnjava, okupljeni u toj udruzi kako bi zajednički lakše komunicirali s Gradom. "Zemljište je, dakle, gradsko, a dodjeljuje se bez naknade, na dvije godine", ističe. 

Urbani vrtovi u Osijeku

Luk, paprika, kupus, salata, grašak, mahune i još puno toga može se naći kod gospođe Ružice koja je u ovaj hobi ušla prije šest godina. 

"Imam sve osim krumpira, a razlog su zlatice. Pošto s ničim ne tretiram, trebala bi ih skupljati, a to ne volim. Inače se onda one rašire i napadaju ostalo povrće", ističe. U vrt ide dva, tri puta tjedno, a uzgaja za sebe i svoju djecu. 

Pesticidi se ne koriste. Osnovno je gnojivo ljekovito bilje, a urod štite pripravcima od koprive i drugih trava. Također, imaju i alatnicu s motikama, grabljama i ostalim alatom kojega mogu koristiti svi.

Veliki odaziv prošle godine

Hladnije vrijeme početkom travnja malo im je poremetilo planove. Ipak, kaže gospođa Ivanka, stiglo se sve posijati, a već beru špinat i blitvu. 

"Luka svi imamo najviše, a kod mene se mogu još naći jagode, salata, kamilica, origano, aronija, salata koju sam dio već pobrala", nabraja što sve ima u svojoj bašči u koju odlazi tri, četiri puta tjedno. 

Kao i njezina kolegica, s vrtlarenjem je počela prije šest godina. "To mi je jedna dobra rekreacija, a i psihički se opustim", kaže sugovornica. "Ono najbitnije, znam što jedem, moje je i domaće."

Iako ni ranije nisu bili prazni, kaže Majić, najveći odaziv za korištenjem parcela osjetila se prošle godine. 

"Dosta mi se mladih obitelji javilo, pogotovo mlade djevojke koje žele svoju bašču. Ljudi su u stanovima, fali im socijalizacije, boravak u prirodi", objašnjava dodajući kako se veliki odaziv nastavio i ove godine.

Gradska oaza povrća, voća, cvijeća 

No, ne prolazi sve glatko, a problema, napominje ima dosta. 

"Na napuštenim parcelama ima dosta korova koji se širi, a s njima se pojavljuju i štetnici. Bilo bi odlično kada bi se sve dodijelile", naglašava. 

Stvorena i brojna prijateljstva 

Također, problem je i što cijeli prostor nije ograđen, svatko može ući, uzeti si nešto od voća, povrća, što se, kaže čelnica Udruge događa često. A tu je i još jedan problem. "Neodgovorni vlasnici pasa puštaju ih po vrtovima, a oni nam pregaze i unište to što smo radili", ističe. 

Ipak, poručuje, nema joj ništa ljepše nego doći u vrt, raditi, ali i družiti se s ostalim kolegama i kolegicama. 

"Razmjenjujemo sjeme, rasadu pa i gotove plodove. Ma stvorili smo baš lijepa prijateljstva", zaključuje. 


Fotoprilog


Tagovi

Urbani vrtovi Jug 2 Osijek Ekološki uzgoj Korona


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da, lako je kada se ima...