• Morske kornjače
  • 09.05.2020. 10:30
  • Istarska, Pula

Tuga u Puli: Morska kornjača Huanita uginula zbog dva plastična čepa koja je progutala

Centar za oporavak morskih kornjača u Puli spašava ozlijeđene jedinke kojih ima sve više, a neizostavna su karika u oceanskim ekosustavima. Neophodne su za održavanje morskih staništa, pomažu u izmjenjivanju hranjivih tvari i dio su uravnotežene hranidbene mreže.

Foto: Arhiva Aquariuma Pula
  • 244
  • 117
  • 0

Tužan događaj koji se odvio u Aquariumu u Puli potaknuo nas je da razmislimo o utjecaju čovjeka na prirodu pa smo se djelatnicima te institucije obratili kako bi saznali više detalja. "Nedavno je uginula Huanita, glavata želva za koju je procijenjeno da je bila stara oko 25 godina, a pronađena je na otoku Lastovu. Huanita je u Centar za oporavak morskih kornjača stigla 13. ožujka ove godine. Njeno stanje pri dolasku u naš centar bilo je vrlo kritično - bila je pothlađena i s manjim ozljedama uzrokovanim slučajnim udarcem plovila. Obraštaj na oklopu ukazivao je na to da već dulje vrijeme pluta na površini", doznajemo od dr. sc. Milene Mičić, pulske oceanologinje i morske biologinje.

"Pri dolasku u Centar, postepeno smo povisivali temperaturu vode u bazenu u kojem je Huanita boravila, a svakodnevno je dobivala infuziju i antibiotik. No, i dalje je odbijala hranu pa smo obavili rendgensko snimanje u cilju otkrivanja stranih predmeta, ali ništa nije bilo vidljivo", nastavlja Mičić.

Nakon desetak dana od dolaska, Huanita je ipak počela bolje reagirati, pomalo se samostalno hranila, no uskoro je uginula i to bez ikakvih naznaka da joj se stanje pogoršava. Pregledom tijela, ustanovljeno je da su uzrok smrti dva plastična čepa koje je progutala i koja su joj ozlijedila crijeva do te mjere da više nije mogla probavljati hranu. Na rendgenskim snimkama nije bilo moguće utvrditi takve ozljede kao ni prisutnost plastike, ističu iz Centra.

Centar oporavlja prvenstveno glavate želve

Aquarium Pula mjesto je gdje se na jedinstven način spaja bogatstvo Jadrana sa stoljetnom vojnom poviješću Pule. Smješten je u 130 godina staroj utvrdi Verudela, dijelu nekada moćnog obrambenog sklopa austrougarske Tvrđave Pula. Ustrajno radeći na očuvanju morskog života, akvarij je dosada pokrenuo niz originalnih projekata za zaštitu ugroženih jadranskih vrsta kao i Centar za oporavak morskih kornjača koji oporavlja prvenstveno glavate želve. Radi se o dominantnoj vrsti na Sredozemlju, a dobila je ime prema izuzetno velikoj glavi.

Centar za oporavak morskih kornjača u Puli 

Morske kornjače neizostavna su karika u oceanskim ekosustavima. Neophodne su za održavanje morskih staništa, pomažu u izmjenjivanju hranjivih tvari i dio su uravnotežene hranidbene mreže. Opadanje njihove brojnosti negativno se odražava na zdravlje svjetskih oceana.

Najveći broj jedinki koje su primljene u Centar su pothlađene. "Sjeverni Jadran je najhladnije područje Sredozemlja, ali ujedno predstavlja jedno od najvažnijih hranilišta morskih kornjača. Brzo se hladi pod nepovoljnim vremenskim prilikama. Kornjače koje se zateknu u temperaturnoj 'zamci', gube energiju, postaju slabo pokretne i često plutaju na površini. Ponekad ih morske struje i valovi nasuču na obalu, a u težim slučajevima bivaju ozlijeđene udarcem plovila ili naletom na stijene", opisuje Mičić i otkriva da je do danas iz Centra u more pušteno preko 60 morskih kornjača koje su oporavljene od pothlađenja.

Kornjače su uglavnom veliki borci za život

Jedinke koje ostaju u dugotrajnom sjećanju su one koje trebaju veću njegu. Upravo su takve one s ozljedama izazvanim naletom plovila koje uključuju lomove lubanje i oklopa. U takvim slučajevima ozlijeđene kornjače slabo reagiraju na podražaje, a rehabilitacija je dugotrajna. Zbog nemogućnosti samostalnog hranjenja, ponekad je nužno koristiti sondu za prisilnu ishranu. "U Centru se sjećamo nekoliko takvih slučajeva. Kornjače Lunga, Grande Gianni i Mery Fisher, s 50-tak kilograma i preko 60 cm duljine oklopa ostale su u sjećanju kao veliki borci za život. Sve su došle s teškom ozljedom lubanje, nisu reagirale više od trzaja peraja i pokojeg udaha. Zahvaljujući dugotrajnoj skrbi, kornjače su ozdravile i sretno puštene u prirodu", saznajemo.

Krajem 2019. godine u Centar su prihvaćene dvije manje morske kornjače. Nalaznici su im nadjenuli ime Marvin i Free Wings. "Marvin je u Centar stigao 10. studenog 2019., a pronašli su ga na rtu Kamenjak ronioci iz Ližnjana. Procjenjuje se da ima između 4 i 5 godina. Ima ozljedu desnog predjela vrata i ramena te posjekotinu dijagonalno iza prednje lijeve peraje. Izgled ozljeda navodi na to da se upleo u mreže stajaćice te ju otrgnuo kako bi se oslobodio. Tijekom oporavka ranu je trebalo svakodnevno čistiti i dezinficirati, a potom ju namazati mednom oblogom koja služi kao prirodni antibiotik i za brže zaraštavanje.

Nalet plovila, ali i plastika česti su uzrok stradavanja kornjača 

Nakon čišćenja rane, Marvinu je veterinar propisao i dodatne terapije. Svakodnevno je dobio antibiotik, vitamine i infuziju. Iako je bio pothlađen, nije izgledao neuhranjeno. Već nakon nekoliko dana ponuđena mu je hrana koju je brzo pojeo. Danas mu je rana skoro u potpunosti zarasla te vjerujemo da će u lipnju biti spreman za povratak u more", optimistične su njegovateljice u Centru ili popularno 'medicinske sestre za kornjače'. 

Free Wings je još manja glavata želva kojoj je procijenjena starost svega 3 godine. Nađen je u prosincu 2019. u uvali Marina Veruda u Puli zapetljan u otpad omotan oko desne stražnje peraje. Otpad je sadržavao i poveći balvan koji je kornjaču vukao prema dnu, dok je ona pokušavala doći do zraka. "Slučajni prolaznik iz Pule podigao je kornjaču, otpetljao od otpada i dopremio u Centar. Dio desne stražnje peraje bio je ishemičan, tj. s nedostatkom protoka krvi. Da bi se izbjegle dodatne upale izazvane odumiranjem tkiva propisana mu je terapija. Srećom nije imao simptome gušenja što je ubrzalo njegov oporavak. Ishemični dio peraje je odstranjen tako da će morati naučiti plivati s različitim duljinama stražnjih peraja", kaže Mičić koja je uvjerena da će Free Wings moći preživjeti u prirodi.

Manifestacija vraćanja morskih kornjača prirodi jedinstveno je iskustvo

Morske kornjače zamjenjuju plastični otpad s hranom. Progutana plastika može oštetiti njihove unutarnje organe ili uzrokovati zapetljaj crijeva. Ribarski alati i plastični otpad sastoje se od otpornih materijala. Kornjače upletene u otpad ili mreže, pokušavaju se osloboditi, što ponekad rezultira još većim uplitanjem, zarezivanjem kože ili čak amputacijom peraje. Naše svakodnevne odluke (pravilno odlaganje otpada, izbjegavanje upotrebe proizvoda koji onečišćuju, savjesna vožnja vozilima, ekološki odgovorna kupovina i dr.) mogu smanjiti pritisak čovjeka na prirodu i podržati opstanak životinja, upozoravaju iz Centra.

Vraćanje oporavljenih kornjača u more jedinstveno je iskustvo 

Svake godine, povodom Međunarodnog dana morskih kornjača (16. lipnja) organiziraju poseban događaj kojim se uveliča povratak oporavljenih morskih kornjača u more. "Manifestacija vraćanja morskih kornjača prirodi jedinstveno je iskustvo prožeto snažnim emocijama i doživljajima za svakog sudionika te podiže svijest o zaštiti morskih kornjača. Tijekom povratka  životinja u more svi sudionici upoznati su s razlogom dolaska svake oporavljene kornjače u Centar, mjerenjima prije i nakon oporavka, poviješću bolesti i pristupom liječenju", navode iz Centra.

Aquarium Pula ove se godine prijavljuje na otvoreni natječaj za unaprjeđenje oporavilišta. U planu je daljnje usavršavanje oporavka liječenja i skrbi morskih kornjača te povećanje kapaciteta Centra. Najvažniji budući događaj je otvaranje novog Centra za oporavak morskih kornjača koji će sadržavati svu potrebnu opremu za veterinarsko liječenje, modernu infrastrukturu za rehabilitaciju jedinki te edukacijske prostore.


Fotoprilog


Tagovi

Morske kornjače Aquarium ula Plastika Ozlijeđene kornjače


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Blanka je završila Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

I naši šumski prijatelji zahtjevaju dodatne vitamine i minerale tijekom zimskih mjeseci. Foto: Tomis... Pročitaj cijelu bilješku »