Visoke temperature i nedostatak kiše ostavili su posljedice, ali travnjak se još uvijek može oporaviti
Visoke temperature, jako sunce i nedostatak oborina ostavljaju ozbiljne posljedice na travnjacima. Trava prvo gubi svoju intenzivnu zelenu boju, zatim postaje žuta i smeđa, a na pojedinim se mjestima može potpuno osušiti.
Ipak, izgorjela trava ne znači uvijek da je travnjak uništen. U mnogim slučajevima korijen i vegetacijske točke biljke ostaju živi, pa se nakon poboljšanja uvjeta može ponovo obnoviti.
Prije bilo kakvih zahvata potrebno je utvrditi stanje travnjaka. Ako je nadzemni dio smeđ, lagano povucite busen ili pažljivo pregledajte osnovu biljke. Ukoliko je korijen živ, postoji velika mogućnost da će se trava nakon kiše i pravilnog navodnjavanja ponovo pokrenuti.
Ne treba odmah kositi jako nisko niti intenzivno obrađivati osušeni travnjak. Biljka je već pod velikim stresom i potrebno joj je omogućiti što bolje uvjete za oporavak.
Kod travnjaka koji je stradao zbog suše, navodnjavanje je prvi korak oporavka.
Ako nema dovoljno prirodnih oborina, potrebno je travnjaku osigurati vodu u pravilnim intervalima. Bolje je zalijevati rjeđe, ali dovoljno obilno da voda prodre dublje u zemljište, nego svakodnevno površinski nakvasiti samo nekoliko centimetara.
Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro ili u večernjim satima, kada su gubici vode isparavanjem manji.
Ako je zemljište jako suho i voda se brzo zadržava na površini, navodnjavanje je bolje podijeliti u nekoliko kraćih ciklusa kako bi voda postepeno prodrla u dublje slojeve.
Jedna od grešaka koju proizvođači i vlasnici travnjaka često naprave jest da nakon pojave žutila odmah dodaju veliku količinu dušičnog gnojiva.
To sada nije rješenje. Biljka koja je pod velikim toplinskim i vodnim stresom ne može pravilno iskoristiti velike količine hraniva. Visoka koncentracija soli u tlu može dodatno opteretiti korijen.
Prvo treba riješiti problem nedostatka vode, a tek kada se pojave znakovi oporavka može se razmišljati o blagoj prihrani.
Oštećen travnjak ne treba kositi prenisko. Viša trava ima veću lisnu površinu i može bolje zasjeniti zemljište, čime se smanjuje njegovo zagrijavanje i gubitak vlage.
Kada se travnjak oporavi, kositi ga treba redovno, ali nikada ne uklanjati preveliki dio lisne mase odjednom.
Oštrica kosilice mora biti dobro naoštrena jer tupa dodatno oštećuje list.
Ako se nakon poboljšanja vremenskih uvjeta pokaže da su pojedini dijelovi travnjaka potpuno mrtvi, potrebno je izvršiti dosijavanje ili ponovnu sjetvu.
Savršen travnjak ne nastaje u proljeće, on se gradi na jesen
Prije sjetve treba površinu lagano pripremiti, ukloniti mrtvu biljnu masu, osigurati kontakt sjemena sa zemljištem i nakon sjetve održavati ravnomjernu vlažnost.
Za dosijavanje treba koristiti smjese trava koje odgovaraju uvjetima na konkretnoj lokaciji, posebno ako se očekuju sve toplija i sušnija ljeta.
Ako je travnjak stradao od ekstremne vrućine i dugotrajnog nedostatka vode, potrebno je malo strpljenja.
Voda → oporavak korijena → nova lisna masa → tek onda prihrana i normalna njega.
Ukoliko nakon nekoliko kvalitetnih zalijevanja i povratka povoljnijih temperatura trava počne izbacivati nove zelene listove, to je dobar znak da se travnjak može prirodno obnoviti.
Zato, ako vam je trenutno žut i smeđ, nemojte ga odmah otpisati. Prvo mu osigurajte ono što mu trenutno najviše nedostaje – vodu, odgovarajuću visinu košnje i vrijeme da se oporavi.
Dobro njegovan travnjak može se iznenađujuće brzo vratiti nakon sušnog perioda.
Tagovi
Autor