Školski vrt potiče pamćenje i stvara ekološki osviještene ljude

Još prije više desetljeća nije bilo škole u Hrvatskoj koja nije imala svoj školski vrt, za razliku od danas kada je takvih škola vrlo malo. Iz tih vremena veseli također i činjenica da su svi učenici imali i koristili svoju školsku kuhinju, za razliku od danas kada je činjenica da u pojedinim školama ima gladnih učenika.

Zbog takvih činjenica, danas veseli svaki novi ili obnovljeni školski vrt u Hrvatskoj. Poželjan je to i hvalevrijedan proces koji bi trebao nailaziti na podršku u svim sredinama. Zbog čega su odlučili zasaditi školski vrt u bjelovarskoj prigradskoj školi u Novim Plavnicama?

Pokrenuli učeničku zadrugu

U prigradskoj Područnoj školi Nove Plavnice, u sklopu pokrenute učeničke zadruge Prve osnovne škole Bjelovar "Košnica", kao posebna sekcija, učenici 2. razreda sa svojom učiteljicom Renatom Horžić počeli su početkom školske godine obavljati jesenske radove na do tada nekorištenoj zemljišnoj površini pokraj škole. U školskom vrtu mali će vrtlari ove prigradske područne škole uzgajati povrće i cvijeće našeg zavičaja, a pomagat će i roditelji učenika u zahtjevnijim radovima, ali će pomagati i donacijama presadnica. Očekuje se da dosadašnji zatravljeni dio zemljišta postane prava edukativna radionica s vlastitom povrćarskom proizvodnjom koja će se moći koristiti i u školskoj kuhinji.

Školski vrt tek se počeo oblikovati i u tijeku su prvi radovi kojima se livada postupno pretvara u vrtne gredice. U vrtu rade samo dragovoljci, ali je ispalo da su dragovoljci svi učenici redom. Bez iznimaka su svi pokazali spremnost i veselje u čeprkanju po zemlji, ne gledajući hoće li zaprljati svoje ruke ili obuću. Od prvog razreda uče o godišnjim dobima i u školskom vrtu će promatrati promjene koje se događaju u prirodi. Radovi u vrtu povezani su s nastavnim programom predmeta Priroda i društvo, a povezani su i s promjenama kroz godišnja doba tako da će u svojoj blizini svakodnevno moći pratiti kako te promjene utječu na život biljaka, životinja i ljudi.

"Sve više se ljudi udaljuju od prirode. Djeca imaju sve manje prilike za neposredno upoznavanje održivog suživota s prirodom za upoznavanje s procesima koji se događaju u prirodi. Ako djeca ne razviju svoju pripadnost i ovisnost o prirodi u najranijoj dobi, teško će se razviti u ekološki osvještene osobe. Ideja školskog vrta je da djeca upoznaju prirodne procese, život biljaka, od sjemenke do ploda, kroz sva godišnja razdoblja. Upoznavajući se s fazama pripreme i obrade tla te sa sjetvom i sadnjom, svaka ta faza kod djece razvija osjećaj zadovoljstva stvaranja nekog novog oblika života prirode zahvaljujući školskom vrtu, pa tako postaje i sastavni dio njihovog života.

Razvija se svijest o potrebi zaštite prirode

Školski vrt potiče dječju znatiželju i poticaj je učenju te pozitivno utječe na trajno pamćenje sadržaja kroz unutarnju motivaciju i praktični rad. Aktivnosti u vrtu praktičan su rad koji razvija također i osjećaj zadovoljstva kada vide rezultate svoga rada. U konačnici se stvara kod učenika svijest o potrebi zaštite prirode kroz ekološki uzgoj povrća", objašnjava ideju školskog vrta njezina autorica Renata Horžić, diplomirana učiteljica - savjetnica i voditeljica Područne škole.

Mali su vrtlari već nestrpljivi da vide kada će niknuti mlade biljke i što će narasti na njihovim gredicama. Prema riječima učiteljice Renate Horžić, želja je da sadašnji učenici drugog razreda do kraja 4. razreda prošire školski vrt na što više različitih sadnica, ali i s višegodišnjim trajnicama poput borovnice, ribizla, aronije, brusnice i drugih vrsta kako bi djeca upoznala i nove kulture. Posebno će biti uređena gredica s različitim začinskim i ljekovitim biljem. Jedan od ciljeva je i proširiti znanja o raznovrsnosti prehrane i ljekovitim svojstvima nekih biljaka.

Fotto: Tugomir Pemper