San hvarske noći: Nagrađivana otočna rapsodija od bajama i limuna, imamo recept

Kada se spoje stoljetna tradicija otoka Hvara, lokalni sastojci i umjetnička inspiracija, nastaje gastro-priča koja osvaja na prvi zalogaj. Upravo je takva torta 'San hvarske noći', nagrađivana izvorna slastica Klaudije Gamulin iz Starog Grada na Hvaru.

Na gastro natjecanju u organizaciji udruge Forske užonce, ova torta pobijedila je u kategoriji Najbolja otočna slastica 2025. godine za kolač koji po svojem sastavu, sastojcima i pripremi najbolje predstavlja otok Hvar.

'Torta s pričom' osvojila je prije više godina i prestižnu Nagradu za najbolju kreativnu slasticu na temu izvornosti, kada je žiri očarala profinjenom jednostavnošću, besprijekornim balansom aroma i jedinstvenom prezentacijom protkanom lirikom.

'San hvarske noći' nije samo desert, to je slastičarska posveta ljetnoj otočnoj večeri pod zvijezdama. Cijela je slastica osmišljena kao koncept u kojem se isprepliću okusi i umjetnost. Klaudijin marketinški i lirski pristup pokazao je kako se gastronomska baština može uspješno modernizirati i obogatiti dubljim sadržajem koji slavi mediteranski način života.

Inače, hvarska tradicija pečenja torti seže duboko u povijest, a slavlja na otoku nezamisliva su bez mirisa domaćih bajama i agruma.

Esencija Hvara u nekoliko sastojaka

Sva tajna i ljepota ove torte leže u njezinoj jednostavnosti te inzistiranju na vrhunskoj kvaliteti lokalnih namirnica - u njoj nema teških krema niti umjetnih dodataka. Glavnu riječ vode domaći bajami (bademi), hvarski limuni, domaća jaja i šećer, te agrumi za dekoraciju. Bajami su temelj torte koji daju bogatu, orašastu teksturu i tradicionalni štih.

Ključni element koji pruža svježinu, kiselkastu notu i prepoznatljivu citrusnu aromu, savršeno balansirajući slatkoću, su hvarski limuni, dok jaja i šećer povezuju komponente u lagani, pjenasti biskvit. Agrumi su pak tradicionalni otočni način ukrašavanja, poput arancina (kandiranih korica naranče) koji naglašavaju izvornost i estetiku.

Spomenimo i kako postoji vrlo sličan recept za ovakvu tortu drugačijeg naziva, a Klaudija ga je za svoju verziju modificirala na način da je umjesto oraha stavila bajame, a umjesto naranče limune. Kao što je istaknuo stručni žiri kada je ovu slasticu prije pet godina postavio na tron, umjetnost se krije u preciznoj i balansiranoj izvedbi kojom dominiraju čisti, nepatvoreni okusi ovog podneblja.

Na popis nematerijalnog kulturnog dobra upisana i Imotska torta

Iako je riječ o vrhunskom, nagrađivanom proizvodu, sam postupak pripreme prilično je jednostavan i oslanja se na starinsku vještinu preciznog miksanja i pečenja. Kako navodi Klaudija, značaj ove torte upravo je u činjenici da se bazičnim sastojcima i načinom pripreme - uz pomoć kuhače i vilice - vrlo lako mogla napraviti još u 19. stoljeću.

Koji sastojci su potrebni i kako ide postupak pripreme ove jednostavne i osvježavajuće delicije, donosimo u nastavku.

Sastojci

Za biskvit:

• 15 dkg kristalnoga šećera
• 1 vrećica vanillin šećera
• 1 cijelo jaje
• 1/2 vrećice praška za pecivo
• 1 žlica mlijeka
• 60-65 g maslaca
• 24 dkg glatkog brašna

Za nadjev:

• 2 neprskana limuna – korica i sok
• 10 dkg sitno mljevenih bajama
• 20 dkg kristalnoga šećera
• 4 cijela jaja
• 10 dkg otopljenog maslaca
• 2-3 jušne žlice mrvica

Postupak

Sve sastojke za biskvit pomiješati kuhačom, te rukama umijesiti tijesto do mjere da se ne lijepi. Zamotati ga u prozirnu foliju i staviti u hladnjak najmanje jedan sat. Odležano tijesto lagano razvaljati u obliku kruga na 0,5 cm debljine i premjestiti ga u namazani i pobrašnjeni kalup za torte. Prstima obložiti stijenku kalupa s tijestom na visinu od oko 3,5 cm.

Za nadjev izmiješati cijela jaja i šećer viljuškom, dodati i druge sastojke. Nadjev uliti u već pripremljeni, tijestom obloženi kalup. Sve zajedno (tijesto i nadjev) peći na 180°C oko 30 minuta. Torta je gotova kada se sredina više ne bude micala (drhtala). Gotov kolač posuti šećerom u prahu i po želji ukrasiti oguljenim blanširanim bajamima.