• Tradicija
  • 18.06.2021. 10:30

Prve minice u Europi dolaze iz narodne nošnje otoka Suska

Narodna nošnja otoka Suska jedinstvena je u cijelom svijetu i najkraća na starom kontinentu.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
  • 156
  • 232
  • 0

Bogata kulturna baština i folklor hrvatskog naroda obuhvaćaju i narodne nošnje, koje odražavaju društvene, povijesne i kulturne posebnosti raznolikih geografskih područja Lijepe naše. Naziv narodna nošnja označava tradicijsku povijesnu odjeću, koja potječe iz ruralnih područja. Prvi zapisi o njima datiraju s kraja 15. stoljeća, a intenzivno su se nosile sve do kraja 19. stoljeća.

Utemeljitelj hrvatske etnologije kao znanosti, Milovan Gavazzi, definira je kao dio narodne umjetnosti, koju treba vrednovati i prema estetskim kriterijima i prema materijalima i tehnikama izrade te funkcijama, uz osobiti naglasak na podrijetlo i razvoj ukrasa.

Temeljna podjela svrstava ih u nošnje jadranske, panonske i dinarske Hrvatske, a sastoje se od košulja, suknji, pregača, prsluka, pokrivala za glavu i obuće. Očekivano, svako selo i svaki društveni sloj ruralnog stanovništva svoje su posebnosti iskazivali i na narodnoj nošnji, koja je odražavala status, dob, prigodu i povode nošenja.

Svečana, ali i radna nošnja 

Uobičajeno se nosila u dvije verzije: jednostavnija je bila predviđena za radne dane, a svečana, često u vrlo zahtjevnim izvedbama, za svečanosti i osobite prigode. 

Među jadranskim narodnim nošnjama osobito mjesto pripada otočnima, jer su naši otoci oduvijek bili izloženi stranim utjecajima zahvaljujući pomorstvu i burnoj povijesti, a istovremeno izolirani zbog relativne daljine kopna.

Jedinstven neveliki otok Susak sjevernog Jadrana pripada skupini otočja Cres-Lošinj. Površine od niti četiri kvadratnih kilometara i sa svega stotinjak stalnih stanovnika u mnogočemu je poseban. Razlikuje se od svih drugih već i svojih geološkim sastavom - od pijeska, odnosno prapora na vapnenačkoj stijeni, a ima samo jedno jedino mjesto - Susak. Njegova izoliranost rezultat je udaljenosti i od kopna i od ostalih otoka, što nažalost nije spriječilo strane osvajače iz talijanskih, francuskih i njemačkih govornih područja. Sve je to rezultiralo specifičnim, autohtonim jezikom Suščana - mješavinom starohrvatskog, talijanskog francuskog, njemačkog...

Ovaj otok spominje se u pisanim izvorima i na pomorskim kartama vrlo rano, počevši od 9. stoljeća, i to pod romanskim nazivom Sansacus ili Sansegus, što vjerojatno dolazi od starogrčke riječi sampsychon (što znači mažuran, op.a.), od čega dolazi hrvatski naziv Susak, tako da se i dan danas stanovnici nazivaju Sansegotima. Njihov arhaični jezik sansegotski, zaštićen je kao pokretno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Silna izoliranost i neimaština većinu je Sansegota natjerala na iseljeništvo u prekomorske zemlje; osobito u Ameriku gdje ih, prema podacima lokalne turističke zajednice, živi više od 2.500, a najviše u američkoj državi New Jersey. Stoga ne čudi da se svake godine krajem srpnja obilježava njihov Dan iseljenika, kada se na svome otoku nastoje sastati svi Suščani iz iseljeništva.

Slojeviti i raskošni kamižoti 

Burne povijesne, zemljopisne i društvene specifičnosti reflektiraju se i na njihovoj nadaleko poznatoj narodnoj nošnji, kojom i danas ponosno uveličavaju svečanosti. Narodna nošnja otoka Suska jedinstvena je u cijelom svijetu i najkraća u Europi. Svevremena atraktivna ženska nošnja prekrasne ručne izrade, živopisnih boja privlači pažnju pravim pravcatim minicama, i to su prve mini-suknje u Europi (!), koje Suščani nazivaju kamižoti, slojevite su i raskošne - sastoje se od i po šest suknji obrubljenih ručno izrađenom čipkom. Nose se uz bijele košulje i odgovarajuće prsluke, te ružičaste, narančaste ili crvene duge čarape i šarene marame.

Muškarci su pak odjeveni u elegantne crne hlače i prsluke, uz narodnu kapu i sušačke ukrase. Ženske kratke suknje izgledaju kao balerinske i neminovno plijene pažnju, a pri plesu su neodoljive. Suščani kažu: "U plesu se moraju dignuti kamižoti kako bi se vidjele gaćice“

Baš kao i cijeli svijet, narodnoj nošnji otoka divila sam se još kao dijete: Moja mi je majka uvijek pokazivala njene fotografije iz enciklopedija i turističke literature, a "paru" lutaka odjevenih u narodnu nošnju otoka Suska pripadalo je osobito mjesto u zbirci lutaka u narodnim nošnjama u našoj vitrini. 

Naši Suščani odnosno Sansegoti imaju se čime ponositi. 


Tagovi

Narodna nošnja Tradicija Otok Susak Prve mini suknje u Europi Kamižoti Sansegoti


Autorica

Jasna Habjanec

Više [+]

Diplomirana etnologinja i romanistkinja. Sudjelovala na etnološkim istraživanjima transhumantnog stočarstva na Velebitu i Žumberku. Najveći dio radnog vijeka zaposlena kao prevoditeljica engleskog, francuskog i njemačkog jezika.