Manifestacija Materine užance vraća okuse i mirise težačke prošlosti Pakoštana

Kada uske uličice starog Bužaka preplave mirisi domaće hrane, znak je da je došlo vrijeme za povratak korijenima. Održava se manifestacija Materine užance koja ove godine slavi svoju punoljetnost. Sve je počelo sada već daleke 2008. kada su Dijana Vukoja, Ankica Kovačić i Nives Marić osnovale Etno udrugu Dan. Imale su jasnu viziju od prvoga dana: otrgnuti od zaborava tradiciju i gastronomsku baštinu koja je prehranjivala generacije pakoških obitelji.

Manifestacija je prvenstveno posvećena pakoškoj ženi i majci, neumornoj čuvarici ognjišta koja je u teškim vremenima od malo sastojaka stvarala specijalitete. No, posjetitelji ovdje nemaju priliku samo kušati hranu, već svjedoče živom prikazu povijesti. Pripremaju se jela po recepturama baka, poput tradicionalne tjestenine ćućke, njoka, lešo hobotnice, kunjki te mirisnih fritula, kroštula, mendula u cukru i ostalo.

Sve je manje domaćih namirnica

"Ključna razlika u pripremi hrane nekada i danas je u tome što su se prije jela pripremala odmah nakon branja ili ulova, a danas namirnice čekaju u hladnjacima i zamrzivačima. Nekada su ljudi koristili isključivo svinjsku mast koju su sami proizvodili i vlastito maslinovo ulje”, opisuje Dijana Vukoja, predsjednica Udruge iz Pakoštana. Napominje da su u osnivanju sudjelovale i njezine prijateljice Ankica Kovačić i Nives Marić.

Nekada svi imali domaća kokošja jaja, rajčice, krastavce, krumpir, bob, grah, grašak, luk i ostalo, pričaju nam. Sami su izrađivali kušervu (koncentrat rajčice), sušili pancetu i pršut, proizvodili sir - ovčji, kozji i kravlji.

"Ključna razlika je u korištenju namirnica. Danas je sve dostupno u trgovinama iz različitih krajeva svijeta, smrznuto, konzervirano i vakumirano, a razlika je ogromna u kvaliteti i okusu. Domaće namirnice i jela pripremljena od njih mnogo su povoljnija za zdravlje i funkciju našega organizma, povezuju nas s prirodom, poučavaju te vraćaju prirodi i našim korijenima”, govori Vukoja.

Osnovani s ciljem očuvanja etno baštine i tradicije Pakoštana, te prenošenja tih vrijednosti na mlađi naraštaj. Članice se osim toga bave organizacijom književnih večeri, drugih susreta, izložbi, kreativnih etno, eko i gastro radionica kao i ostalih kulturnih događanja u mjestu.

"Tijekom ljetne sezone organizacijom etno-gastro događanja obogaćujemo turističku ponudu općine, a tijekom godine kreativnim tematskim radionicama, druženjima i susretima, prema Godišnjem planu rada i aktivnostima Udruge, nastojimo obogaćivati, razvijati i njegovati kulturne vrijednosti kod djece, mladih i svih zainteresiranih”, ističu članice.

U planu su radionice koje bi vodile starije domaćice iz mjesta te poučavale djecu i mlade pravljenju domaćih tradicijskih slastica. Planira se i radionica šivanja spara (podvijača koji su žene stavljale na glavu kada bi nosile kante s na glavi da ih manje žulja) i tome slično.

Članice Udruge također istražuju i prikupljaju podatke o vjerskim društvima, tzv. skulama, o običajima vezanim uz blagdane, vjenčanja, rođenja i pogrebe te svakodnevnom životu ljudi iz Pakoštana tijekom prošlosti. Prikupljaju riječi i izreke, nadimke i stare fotografije, a sve žele objediniti u Pakoški spomenar.

Tradicionalna ljetna manifestacija

Etno-gastro manifestacija Materine užance prerasla je u tradicionalnu ljetnu manifestaciju koju vole i mještani i posjetitelji Pakoštana.

"Miris jela koja se pripremaju na otvorenom, stare kuće i uske ulice, pjesma, narodna nošnja, izložba Iz materine škrinje u etno kući te izložba fotografija Pakoštane u 20. stoljeću stvaraju pravi doživljaj za domaće i turiste”, opisuje Vukoja.

Dodaje kako su ovogodišnje prve Užance održane sredinom srpnja, dok će se nova manifestacija održati 30. kolovoza. U ostvarenju njihove zamisli važnu ulogu ima stari dio mjesta - Bužak, čije ulice, kuće i ambijent dodatno pridonose doživljaju prošlosti.

Manifestacija je posvećena majkama i bakama te životu pakoške žene nekada. Kroz običaje, predmete, odjeću i hranu prikazuje se kako su žene održavale dom, odgajale djecu, pripremale jela od dostupnih namirnica, brinule o izgledu te pripremale dotu, odnosno miraz.

"Htjeli smo prikazati kako je pakoška žena u prošlosti održavala dom, odgajala djecu, što je kuhala, kakvu je frizuru i odjeću nosila, kako je i što spremala za dotu, odnosno miraz, i ostalo”, obrazlaže Vukoja.

Sve što izlažu u etno kući prikupile su od mještana koji su dragovoljno dali svoje stare predmete i odjeću, (ruho i dotu). Tu se mogu naći stare šivaće mašine (singerice), pegla (sumpreš), posteljina (plahte - lancuni, prekrivači tzv. sukanjci), nošnja za svakodnevni život - fuštani i svečane nošnje, spare, stare knjige, molitvenici, posuđe...

Svaki komad priča svoju priču s čime članice Udruge tijekom manifestacije upoznaju zainteresirane posjetitelje.

Tradicionalna jela

Na Užancama posjetitelji mogu kušati brojne tradicionalne dalmatinske delicije, od srdela, dagnji, girica i hobotnice na više načina do pakoške ćućke – tjestenine s grahom, domaćeg sira, pršuta i sipe s bobom. Ponuda uključuje i razne slastice poput fritula, kroštula, kolača na vodi, mimaca i mendula u cukru, ali i domaće marmelade, smokve, likere, prošek, vino i rakiju.

U nastavku donosimo recepte za neke od spomenutih jela opisane na lokalnom narječju i na standardnom hrvatskom:

Ćućka

• • domaća kobasica (1-2) domaća kobasica (1-2)
• • suvo meso / kosti (oko 20 dag) suho meso(rebra) ili suhe kosti (oko 20 dag)
• • špek (oko 20 dag) panceta (oko 20 dag)
• • ”ključ“ od pršuta(oko 20 dag) komad pršuta s kosti (oko 20 dag)
• • fažol (2-3 šake) grah
• • pašta (2-3 šake) tjestenina
• • kapula žuti luk
• • mrkva mrkva
• • pamidor/kušerva rajčica ili koncentrat rajčice
• • selen celer
• • sol sol
• • papar papar
• • zličica ulja i brašna za zapršku žličica ulja i brašna za zapršku

Grah ostaviti u vrućoj vodi da se namače preko noći. Suho meso, kobasice, pancetu i kost s pršutom kratko prokuhati, a zatim staviti u duboki lonac s vrućom vodom. Dodati povrće, sol i papar te kuhati oko sat vremena, dok meso ne otpusti masnoću, okus i miris. Nakon toga procijediti temeljac u drugi lonac, dodati namočeni grah i kuhati još oko 20 minuta. Zatim ubaciti šaku ili dvije tjestenine. Za kraj pripremiti zapršku tako da se na malo ulja poprži sitno sjeckani luk dok ne omekša i poprimi zlatnu boju, potom dodati žličicu brašna i sve zajedno uliti u ćućku. Kada grah omekša, a tjestenina se skuha, jelo je spremno za posluživanje. Uz tanjur ćućke tradicionalno se poslužuje suho meso, kobasica, panceta i pršut na kojem se jelo kuhalo.

Brudet od miješane ribe

• 1-2 kg mišane friške ribe tzv. mišanca ribe (miješana svježa riba)
• maslinovo ulje
• 2-3 kapule (žuti luk) izrizane (izrezana, isjeckana) na veće trake
• petrosimen (peršin)
• voda
• kvasina (ocat)
• zlica (žlica) kušerve (koncentrat rajačice)
• papar i sol

Na maslinovom ulju poprži se kapula (žuti luk) narezana na veće, duguljaste trakice i nasjeckani peršin. U posebnoj posudi razmuti se žlica koncentrata rajčice s 2 do 3 dl vode i dvije žlice octa, a zatim se smjesa ulije u dinstani luk i peršin te ostavi da zavrije. Kada tekućina prokuha, pažljivo se slaže riba te se dodaju sol i papar. Važno je da se riba stavlja u već zakuhani umak jer se tako "stegne" i ostaje cijela tijekom kuhanja. Brudet se kuha na laganoj vatri oko sat vremena uz povremeno protresanje posude, bez miješanja, kako se riba ne bi raspala.

Tradicionalno se poslužuje uz palentu, odnosno kuhanu kukuruznu krupicu.

Mimci

Sastojci za mimce su voda, sol, brašno i kvasac. Od svih sastojaka umijesi se tijesto koje se ostavi da se digne. Nakon toga se kidaju manji komadići tijesta, lagano razvuku rukama i prže u dubokom, vrućem ulju. Kada poprime zlatnu boju, izvade se i posipaju šećerom.

Iza Udruge su brojni projekti

Vrijedne članice Etno udruge Dan tijekom ovih osamnaest godina nisu stale samo na ljetnim okupljanjima - njihov rad traje tijekom cijele godine. Kroz suradnju s TZ-om općine Pakoštane uspješno pokazuju kako se ruralna baština, autentična poljoprivreda i turizam mogu povezati u neraskidivu cjelinu.

Tijekom dosadašnjeg djelovanja osmislile su i organizirale brojne projekte, radionice i događanja kojima promiču kulturnu baštinu, kreativnost i zajedništvo. Među njima se posebno izdvajaju etno-gastro manifestacije poput Materinih užanci, Mirisa Dalmacije, Dragarskih bumbeta i Litnje pričinjože - sva lica smokve.

Posebnu pažnju posvećuju edukativnim i kreativnim radionicama za sve generacije - od Male škole glagoljice za umirovljenike i pripovijedanja priča za djecu s Andreom Krenek do tematskih radionica izrade sapuna, tradicijskih kolača i slastica, šivanja, pletenja, izrade buketa od ljekovitog bilja te bio kugla za pročišćavanje morskog dna.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor